Priče > Društvo

Ne slušajte KOMŠINICU, antibiotik ne leči kijavicu: Kako se koristi OVAJ LEK i zašto ga nije dobro UZIMATI NA SVOJU RUKU

Za godinu dana u Srbiji je izdato više od 9.000 antibiotika. Trećina građana pije ih na svaka tri meseca, često bez saveta lekara

Autor: Mina Duduković

02/12/2022 > 17:01

podeli vest:

Ne slušajte KOMŠINICU, antibiotik ne leči kijavicu: Kako se koristi OVAJ LEK i zašto ga nije dobro UZIMATI NA SVOJU RUKU
Foto: Pexels.com


Uzimanje antibiotika "na svoju ruku", čemu su mnogi skloni zbog bola u grlu, kašlja ili sumnje na bakterijsku infekciju, može da ima mnogo štete, a nimalo koristi. 

U periodu od 2021. do 2022. godine samo u državnim apotekama izdato je više od 9.000 antibiotika, a građani ih nepravilno doziraju, zbog čega se sve češće javlja antimikrobna rezistencija. Doktori upozoravaju, i da bar 20 odsto ljudi u Srbiji uzima antibiotike bez recepta i konsultacije sa stručnjacima, a posledice toga su ogromne.

Foto: Pexels.com

 

Doktorka opšte prakse Branka Grujić kaže za K1 info da za razliku od bakterijskih infekcija, virusne se ne leče antibioticima, što se u praksi ipak radi i to je najčešći vid nepravilne upotrebe antibiotika.

- Praksa pokazuje da pacijenti u Srbiji smatraju da su antibiotici "čudotvorni lekovi“, pa ih bespotrebno uzimaju kod povišene temperature i raznih blagih infekcija. U privatnim apotekama najčešće nije ni potreban recept pa pacijenti antibioticima leče virusne infekcije, upale grla, curenje nosa, kašalj i najobičniju prehladu. Za ovakve simptome obično je dovoljno da se utoplite, pijete tečnost i uzimate vitamine - kaže Grujić. 

Foto: Unsplash.com

 

Ona dodaje da je prekomerno i nekontrolisano korišćenje antibiotika veoma opasno i može izazvati strašne posledice.

- Bespotrebno ispijanje antibiotika prilikom virusnih infekcija može da izazove samo nove tegobe i bolesti. Jedan od najčešćih komplikacija je rezistencija, odnosno problem kada bakterije postaju otporne na antibiotike. Zbog toga svako njihovo uzaludno gutanje može samo da vam naškodi. Veliki je problem što u našoj zemlji se ljudi leče preporukama, odnosno po principu "pomoglo je komšinici, pomoćiće i meni", a često savete umesto od doktora, traže na internetu. Ugrožena su i najmlađi, jer roditelji iz želje da im deca što pre ozdrave insistiraju da im lekari propišu antibiotike. Takođe, često ih svojim mališanima daju i na svoju ruku ukoliko im pretekne neko pakovanje - kaže Grujićeva.

Još jedan čest primer iz prakse, jeste da pacijenti prestanu da koriste antibiotik do kraja, jer počnu da se osećaju bolje.

Nikolina Skorupan, specijalista farmakoterapije i Savetnik za antibiotike farmaceutske komore Srbije kaže da treba znati da se na taj način bakterije ne eliminišu kompletno, pa se infekcija ponovo javi.

- Takođe, dešava se kada pacijenti, da ne bi išli kod lekara, počnu da koristi antibiotik koji im je ostao od prethodnog puta, a koji im je tada pomogao. Tada se dešava da bakterije “zapamte” lek koji se koristio i počinju da bivaju otporne na dejstvo tog leka. Što se bakterija češće napada antibiotikom, veće su šanse da će “naučiti” kako da se brani. Tako nastaje antibakterijska rezistencija - ističe Skorupan.

Ono u čemu pacijenti greše jeste i što često samoinicijativno prekidaju sa terapijom i ukoliko iskuse neko neželjeno dejstvo antibiotika.

- Razlog može biti da im lek “teško pada na stomak”, što se može izbeći uzimanjem medikamenta nakon obroka. Prestaje se sa korišćenjem antibiotika i kada se dogodi promena boje urina nakon uzimanja leka. Pacijenti se uplaše da imaju krvi u urinu, a zapravo se radi o bezazlenoj pojavi, koja potiče od boje samog leka - kaže Skorupan.

Foto: Pexels.com

 

Brojni suplementi umanjuju efikasnost nekih antibiotika. Tako na primer, magnezijum, kalcijum, cink, gvožđe ili selen, ne treba da se koriste najmanje dva sata nakon primene nekih antibiotika.

- Antibiotici se koriste samo onda kada ih lekar propiše, onoliko dugo I na način kako je objašnjano. Pacijenti koji imaju bilo kakave nedoumice u vezi sa primenom ili čuvanjem antibiotika, ne treba da oklevaju, već da potraže savet farmaceuta - navodi Skorupan.

Zbog problema sa nepravilnim uzimanjem antibiotika Farmaceutska komora Srbije uvela je uslugu Savetnika za antibiotike u apoteke širom zemlje. Ovu uslugu pružaju farmaceuti koji su završili posebnu obuku, nakon čega dobijaju status savetnika.

- Jedan od značajnih uzroka rezistencije je nepravilna primena leka. Prikladnim savetovanjem se verovatnoća nepravilne primene svodi na najmanju meru. Kada pacijent dođe u apoteku sa receptom za antibiotik, savetnik proverava da li je pacijent alergičan na lek, da li je propisana odgovarajuća doza leka i dužina trajanja lečenja, kao i da li sme da ga koristi istovremeno sa ostalim lekovima ili suplementima, koje ima u terapiji - objašnjava savetnica za antibiotike farmaceutske komore Srbije.

Foto: Pexels.com

Nikolina Skorupan

Ona kaže da nakon provere i procene da je to bezbedno, farmaceut će izdati lek uz pisano uputstvo i detaljno objašnjenje o načinu primene i čuvanja leka.

- Pacijent izlazi iz apoteke sa informacijama kada i koliko puta u toku dana koristi lek, u kojoj dozi, koliko dana, da li ga uzima pre ili nakon obroka, da li treba da izbegava neke namirnice, dijetetske suplemente ili biljne proizvode, da li je neophodno da izbegava alkoholna pića, da se štiti od sunca, koja su očekivana neželjena dejstva i kako se mogu izbeći ili učiniti podnošljivim. Dobiće savet i o nefarmakološkim merama koje doprinose bržem ozdravljenju  - objašnjava Skorupan, i dodaje da savetnike građani mogu prepoznati tako što na svojim radnim uniformama nose bedž na kojem piše “Savetnik za antibiotike”.

 

Ostavite komentar