Priče > Društvo

Aleksandar ima surovu BOLEST koja MENJA ŽIVOT iz korena, radi ČETIRI POSLA i ništa ga neće POREMETITI

Najveći strah je da nećemo dobro odrediti dozu insulina koju treba da primimo, kaže mladić (33) koji već 25 godina živi sa dijabetesom

Autor: Katarina Milanović

14/11/2022 > 19:30

podeli vest:

Aleksandar ima surovu BOLEST koja MENJA ŽIVOT iz korena, radi ČETIRI POSLA i ništa ga neće POREMETITI
Foto: Privatna arhiva


U svetu se danas obeleževa Svetski dan borbe protiv dijabetesa, a u Srbiji trenutno živi oko 770.000 ljudi koji se svakodnevno suočavaju sa borbama koje ova tiha i ni malo naivna bolest nosi! 

Lekari ističu da je najstrašnije od svega to što ova bolest sve češće pogađa mlade ljude. Najveći broj obolelih, oko 90 odsto njih, ima tip 2, koji se, između ostalog, javlja i kao posledica savremenog načina života. 

Najveći problem je, napominju stručnjaci, to što se ova opasna bolest često otkriva slučajno, kada je već uznapredovala.  To pokazuju i alarmantni podaci Institutа zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milan Jovanović Batut" - gоtоvо trećina pаciјеnаtа vеć imа јеdnu ili višе kоmplikаciја u trеnutku pоstаvljаnjа diјаgnоzе diјаbеtеsа.

O tome koliko je teško živeti sa ovom bolešću za naš portal govori Aleksandar Opačić (33), predsednik Dijabetološkog saveza Srbije. On je imao samo osam godina kada je doktor izgovorio dijagnozu koju niko ne želi da čuje - dijabetes tip 1.

- Dijabetes je moj saputnik za ceo život. Bio sam mali i uopšte nisam bio svestan šta se to dešava. Razmišljao sam samo o tome da će se kada izađem iz bolnice sve vratiti u normalu i ja ću biti ponovo zdrav. Nisam tada shvatao da je ovo neizlečiva bolest. Sa druge strane, moji roditelji pokušavali su u tim trenucima da budu pribrani, da budu jaki kako ja ne bih video strah koji su osećali. Tek godinama kasnije saznao sam koliko su bili prestravljeni u tom trenutku - kaže on za k1info.rs. 

Dijabetes u brojkama
770.000 obolelih u Srbiji
12 odsto odraslog stanovništva čine oboleli od dijabetesa
90 odsto obolelih ima dijabetes tip 2

 

Najgore od svega, ističe on, što pre 25 godina informacije o ovoj bolesti nisu bile lako dostupne kao danas.

- Nismo znali nikoga ko je bolovao od dijabetesa. Možete zamisliti koliko je bilo strašno kada nemaš koga da pozoveš, sa kime da se konsultuješ, udruženja nisu postojala... Sve što ti je na raspolaganju je kontrola kod doktora u trajanju od 30 minuta, što nikako nije dovoljno vremena da dobiješ odgovore na sva pitanja koja te muče - priseća se on teškog perioda.

Ispričao nam je i da dijabetes zahteva menjanje životnih navika "iz korena".

- Zdrava ishrana i fizička aktivnost su jako bitni. Morate se navići da donosite mnogo odluka, jer u toku dana mi donesemo čak 80 odsto više odluka nego zdrave osobe. Šećer merim minimum pet puta dnevno, a često i češće. To moram da uradim svaki put kad se iznerviram na poslu, kad pojedem nešto, kad se ne osećam dobro... Jednom sam čak pokušao da izračunam koliko puta sam se ubo iglom u životu i dao sebi insulin, ali sam brzo došao do cifre od koje mi se zavrtelo u glavi i odustao - kaže on kroz smeh.

Ipak, on nadu ne gubi i smatra da sa dijabetesom može da se živi.

- Šta više, u nekim situacijama moja bolest me je pogurala da dokažem da nešto mogu, da mi to nije prepreka u životu. Nije lako živeti sa dijabetesom, ali to ne treba da vas koči. Radim četiri posla, dakle sve može da se postigne, samo ako zaista to želimo. Vreme posvećujem svom zdravlju, ali se trudim i da pronađem trenutke za uživanje - ispričao je on za K1info.rs.

Foto: Pixabay.com

 

Kako kaže, i dan danas ti trenuci i dani nakon uspostavljanja dijagnoze najveća su noćna mora pacijenata.

- Ono najteže u borbi sa dijabetesom jeste prihvatanje bolesti. Prosto, ljudi se teško mire sa činjenicom da su oboleli od, za sada, neizlečive bolesti. Plaši ih sve, od igli i injekcija, do toga koju hranu smeju da jedu, a koju ne. Možda jedan od najčešćih strahova jeste činjenica da svakodnevno sami morate da izračunate koliku dozu insulina treba da primite na osnovu toga šta ćete danas jesti. Iz toga dalje proizilazi i najgora briga obolelih, a to je kada merač pokaže nizak šećer u krvi koji može dovesti do dijabetesne kome, pa čak i smrti - rekao nam je Aleksandar i dodao da deca mnogo lakše prihvataju bolest nego odrasli.

Dijabetes nikako ne smete olako shvatiti, upozorava on, jer to zaista jeste teška bolest koja može imati i kobne posledice.

Kontrola bolesti je najvažnija

Kako bi istakli važnost prevencije i skrenuli pažnju građanima na ovu tešku bolest, farmaceuti Farmaceutske komore Srbije već četvrtu godinu zaredom sprovode savetovanja u apotekama širom zemlje o važnosti dobre kontrole šećerne bolesti. 

Oni žele da pacijentima ukažu na važnost dobre kontrole dijabetesa, ali i da osobama koje su u riziku za razvoj ove bolesti skrenu pažnju da do nje ne bi došlo. 

Specijalista farmaceutske zdravstvene zaštite Farmaceutske komore Srbije Bojana Letić ističe da prevencija igra ključnu ulogu kako u smanjenju broja obolelih od dijabetesa, tako i smanjenju smrtnosti od posledica nelečenog dijabetesa. 

- Edukacija o samoj bolesti, načinu terapije, uvođenju zdravih nefarmakoloških mera samo su neki od načina kako možemo pomoći obolelima od dijabetesa i prevenirati neželjenje događaje i ishode koja ova tiha bolest nosi sa sobom - objašnjava ona.

Česte nedoumice pacijenata

Pravilna primena insulina je jedan od najvažnijih koraka. Na koje mesto će se ubrizgati insulin, redovna promena mesta ubrizgavanja, kao i tehnika ubrizgavanja, neki su od saveta koji predstavljaju značajne korake za postizanje najboljih rezultata u lečenju dijabetesa. 

- Savladavanjem ovih praktičnih koraka, primena insulinske terapije postaje rutina koja ne ometa svakodnevnicu i stiče se samopouzdanje potrebno za dobru kontrolu i kvalitetan život - kaže Bojana Letić i otklanja najčešće nedoumice pacijenata.

* Mesto uboda

- Savet je da mesto uboda treba stalno menjati i izbegavati da se više uboda nađe na istom mestu.

* Čuvanje insulina

- Preporuka je da se pen koji se trenutno koristi čuva na sobnoj temperaturi, dok se ostatak koji se ne koristi čuva u frižideru na temperaturi od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

* Postavljanje nove igle

- Da li se pravilno upotrebljavaju igle za insulinske penove, jedno je od obaveznih pitanja kada se insulin izdaje u apoteci. Postavljanje nove igle pre svake upotrebe insulina, kao i njeno uklanjanje nakon primenjene doze je veoma važno, kako bi se osiguralo da će neophodna količina insulina zaista biti i ubrizgana. Istupljivanje igle usled ponovljenog korišćenja značajno utice na komfor prilikom primene i može prouzrokovati neprijatan osećaj.

 

Ostavite komentar