Priče > Društvo

Povratak OBAVEZNOG VOJNOG ROKA u Srbiji - kome treba, KOME SMETA, i da li je REALNO? (Anketa)

U poslednjih nekoliko godina, svaki ministar odbrane isticao je da obavezni vojni rok treba vratiti, ali to se još nije desilo

Autor: Katarina Milanović

09/11/2022 > 20:15

podeli vest:

Povratak OBAVEZNOG VOJNOG ROKA u Srbiji - kome treba, KOME SMETA, i da li je REALNO? (Anketa)
Foto: Tanjug/Ministarstvo odbrane i vojska Srbije


U Srbiji je obavezni vojni rok ukinut 1. januara 2011. godine i od tada u vojsku idu samo oni koji to zaista žele.

U poslednjih nekoliko godina, svaki ministar odbrane isticao je da obavezni vojni rok treba vratiti, a sada je i Miloš Vučević najavio da će biti stručne rasprave o tom pitanju i otkrio da je on za to da se vrati.

Iako su svi ponavljali istu mantru, to se još nije desilo. Zato se građani sa pravom pitaju gde je "zakočilo"? Ima li Srbija dovoljno mesta u kasarnama i dovoljno novca u državnoj kasi da izrži jedan takav poduhvat kao što je vraćanje vojnog roka na velika vrata?

Foto: Tanjug/Ministarstvo odbrane i vojska Srbije

 

Čak i da ima, suočavamo se sa još jednim problemom, a to je da nemali broj mladih u Srbiji ne želi u vojnike! I dok jedni smatraju da će ih vojska "dovesti u red", drugi glasno negoduju. Kako kažu, država ne radi ništa za njih, pa nemaju moralnu obavezu ni da je brane.

Anketa

Da većina mladih želi da obuče vojnu uniformu smatra predsednik Kluba generala i admirala Srbije, general-potpukovnik u penziji Milomir Miladinović koji apsolutno podržava odluku o vraćanju vojnog roka.

- Mi smo pre ukidanja imali oko dva miliona vojnih obveznika, što je bilo dovoljno da napravimo ne jednu, već četiri vojske. Za 10 godina smo izgubili oko pola miliona ljudi koji su prestarili za služenje, ali i više od 300.000 mladih jer nisu išli na obuku. Tako da smo sa dva miliona spali na nešto više od milion, od čega su oko 700.000 ljudi stariji od 40 godina. To je generacija koja se ne poziva u vojnike, već da budu deo logistike - na početku je objasnio u kakvoj se poziciji nalazi srpska vojska.

Kako bi trebalo da izgleda vojni rok:
* trajao bi 90 dana
* regrutacije bi počele od 2023. godine
* obuhvatile bi sve mladiće od 18 do 26 godina

Kako kaže, na osnovu bezbednosnih rizika, nama vojska treba.

- Vojska je neophodna, ne da bi bila faktor rata, već da bi bila faktor mira. Potrebna nam je ne da bi imali dovoljno vojnika da ratujemo, već da sprečimo početak i rata i odvratimo potencijalnog neprijatelja od zlih namera. Naši preci su ginuli za otadžbinu, ali vreme je da naši ljudi žive za otadžbinu, a to mogu samo ako imaju dobru vojsku - istakao je on.

Koliko košta uvođenje vojnog roka?

Državni zvaničnici su izneli procenu da bi cena ponovnog uvođenja vojnog roka bila između 90 i 130 miliona evra u zavisnosti od dužine trajanja obuke.

Na pitanje da li Srbija ima kapacitete za vraćanje obaveznog vojnog roka na velika vrata, general Miladinović odgovara:

- Sve kasarne i danas postoje i kapacitete objektivno imamo. Kada se ukidao obavezan vojni rok, rečeno je da ćemo svake godine imati oko 10.000 dobrovoljaca, ali je realan odziv bio tek deset do 20 odsto od te cifre. Još tada planirana su sredstva za oko 10.000 ljudi: obuka, municija, hrana... Mi danas imamo oko 30.000 muškaraca koji bi podlegli ovoj obavezi. Uvek postoje oni koji će biti oslobođeni, dakle taj broj se svodi na oko 22.000 ljudi. Hajde da za početak popunimo kapacitete od 10.000 koji su nam na raspolaganju, pa kasnije da širimo to - kaže on za naš portal.

Foto: Tanjug/Ministarstvo odbrane i vojska Srbije

 

General Miladinović kaže da je prema anketama koje su vođene proteklih godina više od polovine mladih želi da se vrati vojni rok.

- Oprema, municija, naoružanje to sve imamo. Kasarne koje su napuštene definitivno bi morale da se malo doteraju. Neka sredstva moraju da se ulože da bi počeli, ali verujem da novac nije problem - napominje on.

Na pitanje šta onda koči ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, s obzirom da su svi ministri odbrane u proteklim godinama podržavali tu odluku, general Miladinović odgovara:

- Saglasnost postoji, ali verujem da se sada vrše političke procene. Setite se kako je vest o dizanju dva aviona odjeknula u javnosti. Kad bi predsednik rekao vraćamo obavezni vojni rok, verovatno bi neko rekao "Vučić hoće da ratuje". Pretpostavljam da je upravo to razlog. Prosto, vrši procenu kakav će biti odnos sveta prema nama posle toga - kaže on za k1info.

Međutim, ne dele svi njegovo mišljenje.

Foto: Tanjug/Ministarstvo odbrane i vojska Srbije

 

Predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić smatra da bi ogroman novac morao biti uložen kako bi se vojni rok vratio.

- Vojska je zapustila objekte, nisu u funkciji i kasarne nemaju dovoljne kapacitete. Nemate kupatila, restorane i ljude koji rade u njima, krevete, kasete... Nismo imali dovoljno kapaciteta ni za profesijalne vojnike kada su bili na vežbama, a kamoli za uvođenje obaveznog vojnog roka. Zamislite koliko novca treba samo za krečenje i zamenu dotrajale stolarije. Po nekim proračunima, državu bi vraćanje vojnog roka koštalo oko 500 miliona evra - napominje on.

Kako kaže, taj novac je bolje uložiti u profesijalne vojnike, jer je 46 odsto mladih protiv uvođenja obaveznog vojnog roka.

- Mnogo jeftinije bi bilo profesionalnim vojnicima omogućiti osnovnu platu od 1.000 evra, koliko recimo imaju u Sloveniji i poštovanje njihovih radnih prava. U tom slučaju će svi želeti da budu pripadnici vojske i neće biti problema sa popunjenošću jedinica - ističe on.

Vojni rok postoji u 14 evropskih država

Od oko 40 evropskih zemalja koje imaju oružane snage, ukupno 14 ima neku vrstu vojnog roka. 
U Evropi vojni rok imaju Finska, Švedska, Norveška, Danska, Austrija, Švajcarska, Litvanija, Estonija, Rusija, Belorusija, Ukrajina, Grčka, Turska i Kipar.
U slučaju da aktuelna vlast odluči da služenje vojnog roka vrati u redovne okvire, Srbija će se naći među retkim zemljama Evrope, poput Švedske ili Litvanije, koje su tu obavezu ukinule, pa ponovo uvele.

I Antiću smo postavili isto pitanje - šta koči vraćanje vojnog roka u Srbiji.

- Iako su svi ministri odbrane u proteklim godinama govorili da ga treba uvesti, nisu uradili ništa po tom pitanju. Samo su pričali. Nisu čak ni javnu raspravu o tome započeli. Zato smatram da je u pitanju samo politički marketing, jer je popularno o tome pričati u Srbiji. Sa druge strane imamo i situaciju da bi, ukoliko žele to da sprovedu u delo, morali čitav niz zakona da menjaju. Moralo bi se prilagoditi Ustavu, ali i zakonima EU - kaže naš sagovornik i objašnjava:

- To nije ni malo lako sprovesti na način na koji to vide naši stariji oficiri i kako je ranije izgledao vojni rok. Svaki vojnik bi to voleo, ali mi sada u Ustavu imamo prigovor savesti. Dakle, opet bi vojni rok morao da bude na naki način dobrovoljan, jer zbog prigovora savesti ljudi mogu da kažu ja ne želim da baratam oružjem! Zato ja smatram da bi nama najviše odgovarao izraelski model.

Kako objašnjava, srednjoškolci bi mogli da biraju između dva predmeta - odbrane i bezbednosti.

- Oni koji se pozivaju na prigovor savesti birali bi zaštitu, a drugi odbranu. Kada završe školovanje oni koji su slušali odbranu postali bi rezervni sastav Vojske Srbije, a oni koji su učili zaštitu bili bi rezervni sastav Sektora za vanredne situacije - ističe Antić za k1info.

Foto: privatna arhiva

 

Takođe, napominje on, nama ni ne treba toliko vojnika.

- Svake godine imamo oko 30.000 mladića, a nije nam potrebno toliko. Kako ćemo odrediti ko će ići u vojsku, a ko ne. To može biti diskrimicija. Isto kao i za žene kojima će i dalje biti dopušteno samo dobrovoljno služenje vojnog roka. Muškarci će se pitati "zašto one mogu da biraju, a mi ne možemo?" - rekao je Antić.

Da li mlade plaši vojna disciplina?

Na pitanje da li mlade koji su protiv uvođenja obaveznog vojnog roka plaši disciplina koju Vojska zahteva, general-potpukovnik u penziji Milomir Miladinović kaže:

- Verovatno ima i takvih. Svakako da Vojska zahteva određenu disciplinu, ali dovešće ih u red, neke dobre navike će morati da usvoje jer armija to zahteva. Ovaj 21. vek doneo je velike promene, ne samo u Srbiji, već u celom svetu. Mi smo analogni, a mladi su digitalni. Drugačije su navike danas, drugačije žive nego što smo mi i zbog toga nije isključeno da će sada postojati veći broj mladih koji se neće snaći nego pre koju deceniju - istakao je on.

Baš kao i stručnjaci, i Beograđani su podeljeni kada je vraćanje obaveznog vojnog roka u pitanju. Argumente za i protiv imaju svi, bilo da su u pitanju stariji ili mladi, žene ili muškarci.

Jedan stariji Beograđanin uveren je da vojni rok mora biti vraćen.

- Kako sam ja služio tako treba i oni. A šta će kući da se svađaju? - pitao je on.

- Da. Generalna situacija u svetu pokazuje da profesionalna vojska nije dovoljna, pa pretpostavljam da zarad naše sigurnosti, svih građana i države je neophodno da se vojni rok vrati - rekao je on.

Sa druge strane, jedan mladić čvrsto veruje da je to nepotrebno. 

- Ne. Zato što mislim da je nepotrebno da dajemo svoju mladost za takve stvari - istakao je on.

"Ne, nema smisla, ne bi niko to služio više", "Ne, treba nam profesionalna vojska","Obavezno treba vratiti vojni rok. Kakva je to država kad nema vojni rok? To je apsurdno, treba da bude to. Mene baš čudi i baš mi je krivo što to nije tako", "Obavezno! Zbog bezbednosti države, jer nemamo profesionalnu vojsku, ovo vojske što imamo mislim da nije dovoljno da se odbranimo, ako bude bilo potrebe"- samo su neki od odgovora Beograđana.

 

 

 



 

 

 

 

 

Ostavite komentar