Priče > Društvo

Dobru košnicu može da napravi samo stolar, koji se bavi pčelarstvom - Esad SPOJIO LJUBAV i ZANAT u unosan biznis

Esad iz sela Zavinograđe je na svom imanju, sam napravio i raporedio više od 200 košnica. Kaže da je ovo najbolja godina za sve pčelare

Autor: Rina

22/09/2022 > 15:11

podeli vest:

Dobru košnicu može da napravi samo stolar, koji se bavi pčelarstvom - Esad SPOJIO LJUBAV i ZANAT u unosan biznis
Foto: RINA


Posle teškog perioda za pčelare, konačno je došla i dobra sezona. Esad Tumbul iz sela Zavinograđe u blizini Brodareva na svom imanju od dva hektara, osim organskih malina, rasporedio je i više od 200 košnica, od kojih je ove godine imao dobru zaradu.

- Pčelarstvo je ove godine opravdalo očekivanja i najvećih optimista. Dobra godina, dobra paša, dobar prinos, vrlo dobra cena, tako da se vratilo puno toga izgubljenog prethodnih godina, kad je sve bilo daleko skromnije - rekao je Esad iz Brodareva.

- Sa prinosom od više od dve tone meda mogu biti vrlo zadovoljan, a i prodaja ide dobro, jer su razrađeni mehanizmi prodaje - dodao je.

Po struci je stolar, tako da sam pravi košnice, što mu dodatno olakšava posao. Kada ne može na njivu ili malinjak, vreme provodi u stolarskoj radionici. Pošto je zbog visine cene meda porasla zainteresovanost ljudi za pčelarstvo, košnice sada pravi i po porudžbini.

- Ovde tržište igra presudnu ulogu, kad su cene meda dobre, odmah se oseti pojačani interes pčelara za novim košnicama. I obrnuto - kaže Esad.

Foto: RINA

 

Dodaje još, da u proseku napravi oko pet stotina košnica godišnje. Njemu je to velika prednost, jer dobru košnicu može najbolje da napravi stolar koji se intenzivno bavi pčelarstvom. 

On svoje pčele tokom sezone raspoređuje kao đačke ekskurzije. Na bagrem ih vozi u Lučane i Ljig, na suncokret u Staru Pazovu, a na cvetne livade u Babine i Aljinoviće. Najveća podrša u poslu koji voli mu je supruga Mina.

Foto: RINA

 

- Kod nas narod najviše ceni livadski med, međutim u centralnoj Srbiji prioritet je med od bagrema. Čak su i cene takve, u Šumadiji, Beogradu i drugim mestima bagremov med je skuplji nego livadski koji se daleko manje traži - objašnjava Esad.

- Ja nemam problema sa plasmanom, jer se time bavim godinama i imam neko svoje mesto na tržištu - rekao je ovaj skromni pčelar.

 

 

 

 

Ostavite komentar