Priče > Društvo

Profesori đacima sve češće PREVODE SRPSKI! Zašto roditelji ne znaju ŠTA ZNAČI KRINDŽ, a deca ne umeju da postave SOFRU?

Kada radimo narodnu književnost često moramo da prevodimo sa srpskog na srpski, kažu profesori srpskog jezika

Izvor: K1info/rts.rs

08/12/2023 > 12:52

podeli vest:

Profesori đacima sve češće PREVODE SRPSKI! Zašto roditelji ne znaju ŠTA ZNAČI KRINDŽ, a deca ne umeju da postave SOFRU?
Foto: Shutterstock


Bindžujete li serije ili misilite da je to krindž? Možda ste morali da objasnite svom detetu šta treba da uradi kada kažete postavi sofru.

Svakodnevno smo svedoci činjenice da dve generacije mogu da govore istim jezikom, a da se uopšte ne razumeju.

Profesori srpskog jezika kažu da sve više đaka ne zna značenje pojedinih reči u narodnim pesmama.

- Kada radimo narodnu književnost često moramo da prevodimo sa srpskog na srpski, izvlačimo te nepoznate reči. Mada moram priznati, da pored onih arhaizama i istorizama koji se vezuju za taj istorijski period, reči koje mi i dalje koristimo, a malo imaju tog arhaičnog, njima su daleke. Recimo ne znaju šta je budak, ne znaju šta znači blagosiljati, moba, presti, vesti - navodi Tamara Karimanović, profesorka srpskog jezika i književnosti.

Milica Milovanović, učenica sedmog razreda, otkrila je da je nije znala značenje reči sofra.

- U svakodnevnom govoru i razgovoru sa roditeljima primetila sam neke reči koje prvi put čujem. Na primer kao sofra koji je sto za kojim se ruča i na primer da telaliti znači objaviti što mi je bilo veoma specifično“ - kaže Milica.

Na slične probleme nailaze čak i učenici Filološke gimnazije.

- Skoro mi se desilo da mi je baba rekla da sam ‘ćutuče’ i ja stvarno nisam čula za to. Onda mi je ona posle objasnila da je to kao budala ili nemirno dete i to mi je baš bilo slatko i volela bih da se koriste i danas tako neke reči - kaže Ana Stojanović, učenica četvrtog razreda, dok njena vršnjakinja dodaje:

- Meni je najveći šok bio kada sam čula da moja mama koristi reč ‘gilje’ i onda sam ja u stvari shvatila da sam to čula negde sa strane i mislila sam da je to naša reč. Ali ispostavilo se da su oni to koristili u njihovo vreme i da je to isto i za patike - napominje Milica Dragosavac, učenica IV razreda.

Foto: Unsplash.com

 

Filip Ljubičić, učenik četvrtog razreda, kaže da se na internetu teško mogu pronaći zančenja reči koje ne razumeju.

- Često po pesmama, na primer onim starijim nekim, već mora da se gleda u rečnik pošto na internetu jako slaba obješnjena daju, nepravilna uglavnom. To su oni stari turcizmi - pendžer, astal, dert, hajir, mezarije, mazar i tako dalje - kaže on, dok Anđela Nikolić dodaje:

- Ja bih recimo izabrala reč ‘ćirilizacija’, ona mi se baš dopada, jer mislim da takođe dosta svedoči o tome i širi možda svest o tome koliko treba da negujemo ono što je kod nas jedinstveno, a što apsolutno izumire pogotovo uticajem naše generacije.

Dedolarizacija, blentalitet, gasirati, fleks, krindž samo su neke od reči sa liste popularnih i najčešće korišćenih novih reči koje su ušle u srpski jezik.

Jedno je sigurno, ne treba previše „overtinkovati“, već jezik treba čuvati.

- Jako je bitno čuvati jezik, jer kao što je Stefan Nemanja rekao u svom zaveštanju, narod koji izgubi svoje reči, to je kao da je nestao, da ga nema i on više nije narod - naglašava Milica Milovanović.

Ostavite komentar