Priče > Društvo

Veliki poduhvat SRPSKIH LEKARA! Na Institutu Dedinje OBAVILI 16 OPERACIJA NA SRCU u jednom danu

Jedna od ključnih procedura ovog poduhvata odnosi se na artijalnu fibrilaciju, ozbiljan poremećaja ritma srčane aktivnosti

Izvor: K1info

04/12/2023 > 14:04

podeli vest:

Veliki poduhvat SRPSKIH LEKARA! Na Institutu Dedinje OBAVILI 16 OPERACIJA NA SRCU u jednom danu
Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija


Lekari Instituta sa Dedinja krajem prošle nedelje su postavili novi evropski rekord obavivši čak 16 operacija na delu srčanog mišića u samo jednom danu. Ova impresivna dostignuća ukazuju na visok nivo stručnosti i posvećenosti medicinskog tima, čime su istakli značaj napretka u kardiološkim intervencijama.

Jedna od ključnih procedura ovog poduhvata odnosi se na artijalnu fibrilaciju, ozbiljan poremećaja ritma srčane aktivnosti. Šta tačno podrazumeva ova vrsta operacije i kako lekari pristupaju ovom zadatku u emisiji "Uranak" na televiziji K1 govorili su doktori Dejan Kojić i Milosav Tomović.

- Intervencijma koje smo izveli u petak, hteli smo da pokažemo da je Institut za kardiovaskularne bolesti ustanova koja može i ima logistiku da u jednom danu izvede 16 komplikovanih procedura, koje imaju u svojoj osnovi da se kateterima ulazi u srce, u levu pretkomoru i da se oštećuje jedan deo mišića koji stvara imuplse, održava te impulse,  za posebnu aritmiju koja se zove artijalne fibrilacija. Ova metoda podrazumeva zamrzavanje - rekao je dr Milosav Tomović i dodao:

- To znači, da mi onemogućimo funkciju tog dela mišića, ne u smislu da ga mi oštetimo da on posle nema nikakvu funkciju, već se radi funkcija električnog sprovođenja impulsa. U osnovi ove aritmiji nisu normalni impulsi, koji se javljaju u svakodnevnom radu srca, već impulsi koji nemaju adekvatan rad. Tim zamrzavanjem dovodimo do onemogućavanja i stvaranja tih nepotrebnih impulsa.

Objasnio je zbog čega je važno praviti jednu vrstu svetskog takmičenja u broju operacija urađenih tokom dana.

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

Dr Milosav Tomović

- Time se pokazuje da naša ustanova ima kapacitet i osoblje koje je visoko edukovano, i da postoji logistika koja može da isprati toliki broj pacijenata u jednom danu. Sa druge strane, liste čekanja postoje za većinu inervencija i s obzirom da u Srbiji postoji mali broj centara koji se bavi ovakvom vrstom tehnologije, hetli smo da pokažemo da postoji želja, da se što većem broju pacijenata pomogne ovom metodom - rekao je on.

Dr Tomović objašnjava koliko traje intervencija i da li je opasna.

- Ne postoji laka procedura na srcu i svaka procedura zahteva dugu edukaciju da bi se došlo do ovog stadijuma da može da se uradi 16 intervencija u jednom danu. Mi smo tu metodu u našu praksu uveli 2014. godine. Svi doktori, sestre i tehničari koji su učestvovali u intervancijama, imaju desetogodišnje iskustvo. Jeste možda sa naše strane jednostavna intervencija, a sa druge strane je vrlo jedan kompleksan pristup. Svaka intervencija kada se ulazi u srce nosi određeni rizik, ali ako se radi u ustanovi koja to radi svakodnevo, taj rizik se smanjuje na najveću moguću meru - zaključio je dr Milosav Tomović u emisiji "Uranak" na televiziji K1.

Jedan od ključnih aspekata u borbi protiv dugotrajnih aritmija jeste tehnika poznata kao kateterska ablacija, koja se koristi za otklanjanje izvorа nepravilnosti u srčanom ritmu. Dr Dejan Kojić objašnjava da je ovaj tretman postao znatno pristupačniji u poređenju sa ranijim godinama.

- Postoje aritmije koje su bezazlene. To su standardna preskakanja srca, često budu u nekom manjem broju i dešavaju se nakon nekih virusnih infekcija i uglavnom su prolaznog karaktera. Ako su dugotrajne, mogu da se leče kateterskom ablacijom. Ranije to nije bilo tako dostupno. Inicijalno lečenje kreće sa antiaritmijskom terapijom odnosno lekovima. Ukoliko aritmija daje značajne simptome i prisutna je u velikom broju, posebno ako ne reaguje na antiaritmijsku terapiju, onda se odlučujemo za katetersku ablaciju, ali nisu svi pacijenti kandidati za katetersku ablaciju, to je odluka specijaliste - rekao je on i dodao.

- Operaciju koju smo radili na 16 pacijenata, izdvaja artijalna fibrilacija, koja je najčešća u medicinskoj praksi. Otprilike 2% pacijenata ima tu aritmiju. Upravo ona dobija epidemijske razmere i smatra se da će se do 2050. godine, taj broj udvostruči ili utrostriuči. Ranije je to bila aritmija kod starijih osoba preko 60 godina i sada su oni dominantni, ali sada imamo i sve više mladih osoba. Uzrok aritmije nije u potpunosti jasan.

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

Dr Dejan Kojić

Ovim operacijama pokušavamo da smanjimo terapiju lekovima.

- Uglavnom postoji neki manji ili veći problem neke strukturne bolesti srca. Bilo da su problemi sa zaliscima, te osobe uglavnom imaju neku hipertenzije, a postoji i genetski faktor, tako da su različiti uzroci. Kada pacijent jednom dobije artijalnu fibrilaciju, to je hronična stvar. Kada mladoj osobi kažete da doživotno morate da uzimate lekove, to utiče dosta na psihu, a ovim operacijama pokušavama da smanjimo terapiju lekovima, ali nije ni ova operacija uspešna sto odsto - rekao je on i dodao:

- Trenutno, kako kod nas, tako i u svetu je to standard današnjeg lečenja. Uspeh zavisi i od toga kada ste počeli da se lečite. Imate ljude koji dođu na prvi pregled, nakon pet ili šest godina aritmije koja traje. Tada se srce već izmeni i dođe do promena u pretkomori, samim tim intervencija neće biti dovoljno uspešna. Važno je doći na vreme - rekao je on.

Dodaje da je za aritmiju najvažnije uraditi EKG srca.

- Za sve aritmije je najvažnija stvar EKG zapis. To je lična karta aritmije. Ukoliko pacijent ima simptome, kao što su nepravilan rad srca, govorimo o simptomatičnim pacijentima, potrebno je da urade EKG, koji će pokazati da li je potrebno krenuti u dijagnostičke procedure, kao što je nošenje holtera 24 sata. Taj ceo dan se jedan prati srčani ritam, koji bi trebao da uhvati aritmija. Ova aritmija se u početku javlja u kratkim ili dužim inrtervalima, koji traju par minuta ili sati, ali u principu pacijent ne stigne da uhvati da snimi tu aritmiju, zbog čega uspostavljanje dijagnoze može da traje duže. Dok ne postavimo dijagnozu, mi ne možemo da lečimo. Sada u Institutu Dedinje, imamo dugotrajni monitornig srčanog ritma, pomoću kog možemo da pratimo srčani rad do mesec dana, ukoliko su ti napadi retki, tako da sa njim imamo veću šansu da registrujemo aritmiju - zaključio je u emisiji "Uranak" 

Ostavite komentar