Priče > Društvo

Poznati LEKAR je objasnio šta je GLAVNI PROBLEM našeg zdravstva i odgovor uopšte NIJE PRIJATAN

Jedan od razloga za odliv ljudi iz zdravstva je nedostatak vrednosnog sistema, da se zna ko koliko radi i da postoji mogućnost napredovanja

Izvor: K1info

31/01/2023 > 20:21

podeli vest:

Poznati LEKAR je objasnio šta je GLAVNI PROBLEM našeg zdravstva i odgovor uopšte NIJE PRIJATAN
Foto: Tanjug/RFZO/Vojislav Lepojević


Dr Simo Vuković, ginekolog i konsultant Svetske banke na Drugom projektu razvoja zdravstva Srbije, objasnio je u emisiji „Mi danas“ na televiziji K1 zašto se brojne operacione sale u Srbiji koriste samo pre podne.

- Taj model rada smo nasledili i nismo ga menjali. Radimo na tome da se do maksimuma iskoriste kapaciteti koje imamo. U većini bolnica iskorišćenost postelja je 50 ili 60 odsto i imamo nasleđeni sistem finansiranja. Kako se plaća bolnica? Tako što vidimo koliko je novca potrebno za plate, za krevete, za lekove, za grejanje i vidimo koliko smo prošle godine potrošili - i toliko vam svake godine damo novca. Taj novac dolazi od doprinosa i od poreza. Ali, to ništa ne govori o tome šta ustanova radi, a onoliko koliko radi, trebalo bi da je plaćamo. Ne da plaćamo krevet, nego da ta bolnica nekoga leči - objasnio je dr Vuković u emisiji „Mi danas“. 

Radiološka dijagnostika

On smatra da zdravstveni sistem mora da bude orijentisan na pacijenta, ne na zgradu ili na lekara.

- Pacijenti se žale s pravom, platili su doprinose, a ne mogu da urade skener ili u apoteci nemaju lek koji im je potreban. Samo Bugarska više troši od nas iz svojih džepova na zdravstvo. Naši građani izdvajaju 40 odsto novca za zdravstvo direktno iz svog džepa. Najčešće je razlog u tome što imaju prepreku u dostupnosti. Sa radiološkom dijagnostikom imamo najviše problema, kao i sa brzim laboratorijskim analizama. 

Foto: YouTube screenshot

 

Na pitanje zašto se privatni sektor više ne uključuje u ukupni zdravstveni sistem, dr Vuković je kazao da je to moguće, ali da košta.

- Imam zdravstvenu karticu, platio sam doprinos RFZO i hoću da idem i državno i privatno kod lekara. To je moguće, ali košta. Dve su opcije da se to postigne: jedno je da smanjite nivo sredstava za javne ustanove i da se to prelije u privatne, a opcija B je da Ministarstvo i Vlada dodaju još para kako se bi izdvajala sredstva za javni sistem. U kovidu su milionski iznosi trošeni za nerezonsko proveravanje d-dimera, rađene su desetine hiljada snimaka na skeneru. Moramo da govorimo i o kvalitetu zdravstvene zaštite, da li je isti kvalitet operacija u Majdanpeku i u KCS? Moraju postojati centri izuzetnosti koji bi trebalo da omoguće podjednak kvalitet lekara i medicinske opreme. Ne može u svakoj bolnici da se radi sve, nego da odredimo šest tačaka za, na primer, operaciju kuka, a ne 30. 

Plate lekara

Dr Savo Vuković istakao je da su plate lekara oko 1.000 evra.

- To je nedovoljno, a o primanjima medicinskih sestara da i ne govorim. Ne može se beskrajno raditi na entuzijazam i solidarnost, a i te kako su ga pokazali. Tokom kovida ti ljudi su oblačili skafander i bili u intenzivnoj nezi i crvenim zonama 24 sata za tih 1.000 evra. Jedan od glavnih razloga za odliv ljudi iz zdravstvenog sektora je nedostatak vrednosnog sistema: treba da se zna ko koliko radi i mora da postoji mogućnost napredovanja. Iako je tokom kovida došlo do povećanja plata, to je još uvek nedovoljno i to mora biti jedna od hitnih mera kako nam lekari ne bi odlazili u inostranstvo, ali i u privatne ustanove.

Najveći problemi

Dr Savo Vuković smatra da je centralni problem našeg sistema nezadovoljstvo građana i pacijenata, koji vape za brzim zakazivanjem specijalističkih, ambulantnih pregleda. 

- Problem je u organizaciji. Patimo od manjka lekara pogotovo specijalista, a nemamo ni dovoljnu efikasnost u radu. Moramo da motivišemo lekare i medicinsko osoblje, da ih nagradimo za ono što ostvaruju na poslu. Imamo nasleđenu situaciju koja traje decenijama: lekar koji najmanje radi ima gotovo istu platu kao onaj, koji najviše radi. U okviru projekta na kojem radim pripremili smo kompletne mehanizme za ocenjivanje lekara i njihovih timova kako bi se omogućilo da se te razlike vide i da se podstaknu da budu efikasniji i da taj rad bude kvalitetniji. Da kroz digitalizaciju tačno znamo koliko rade.

Foto: Tanjug/Vladimir Zubac

 
Bolnice "jedu" novac

On izdvaja primer i postavlja pitanje: Koliko vas je puta izabrani lekar pozvao da vas pita da li ste izmerili pritisak? 

- To je problem u sistemu. Imamo centralno opterećenje hroničnim nezaraznim bolestima koje odnose hiljade života, i to je jako skupo za sistem. Društva poput našeg, koja imaju ograničena sredstva, moraju da se opredele za jeftinije mehanizme - za mere prevencije. Mi već 40 godina samo deklarativno govorimo o tome. Bolnice „jedu“ novac, a trebalo bi da ga uložimo u prevenciju. Ne možemo očekivati da će Srbija preko noći utrostručiti izdvajanja za zdravstvo, ali nije malo ni koliko se sada izdvaja: približavamo se procentu od deset odsto BDP-a.  

Situacija nije sjajna ni u drugim zemljama

Dr Savo Vuković ukazao je na podatak da se u Velikoj Britaniji na specijalistički pregled neurologa čeka najmanje nekoliko meseci, a veoma teško se za ovaj pregled dobija i uput.

- Ima drugih zemalja koje su efikasnije, pa se možemo ugledati na skandinavske modele ili na francuski. Ipak, najvažnije je podstaći lekare i njihove timove, finansijski i organizaciono, da budu efikasniji. Probleme imamo i sa listama čekanja. Nemojmo da imamo zabludu, ni u Velikoj Britaniji neće neko operisati koleno za kraće od šest meseci do godinu dana. Zbog opterećenja kovidom bolnice nisu bile u mogućnosti da rade veliki broj operacija. To će morati da bude jedan od fokusa - istakao je dr Savo Vuković u emisiji „Mi danas“ na televiziji K1.  

 

Ostavite komentar