Priče > Društvo

Od SRČANE SLABOSTI u svetu umire 3 PUTA više ljudi nego od MALIGNIH BOLESTI

Doktori kažu da danas ne postoje starosne granice kod oboljenja srca, a sve zbog modernog načina života

Izvor: K1info/Tanjug

18/01/2023 > 15:50

podeli vest:

Od SRČANE SLABOSTI u svetu umire 3 PUTA više ljudi nego od MALIGNIH BOLESTI
Foto: Freepik.com


Od srčane slabosti u svetu umire tri puta više ljudi nego od malignih bolesti i veoma je važno upoznati se sa simptomima da bi rano otkrivanje moglo da dovede do adekvatnog terapijskog lečenja.

Ovo upozorava dr Dragana Košević, kardiolog sa Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i objašnjava da je srčana slabost zapravo slabljenje srčanog mišića, koji kad oslabi - dolazi do ozbiljnih problema.

- Razlog slabljenja srca i srčanog mišića su pod broj jedan bolesti krvnih sudova koji su posledica loše i neadekvatne ishrane.  Komplikacije poput infarkta su češće upravo u zimskim periodima kada se unosi više masnoća i soli, što dodatno pogoršava stanje - naglasila je dr Košević.

Ističe da kada postoji srčana slabost, srce ne može da ispumpa dovoljno krvi u čitav organizam i tada pacijenti osećaju nedostatak vazduha, zamaranje...

- To je znak da se obrati pažnja i da se ne banalizuju simptomi i neophodno je da obave osnovni kardiološki pregled", kaže ona.

Košević je ukazala na podatak da danas ne postoje starosne granice kod tog oboljenja, a sve usled, kako kaže, modernog načina života.

- Pre 20 godina retko se javljao neko od mlađih sa srčanim popuštanjem, a sada su granice zaista spuštene veoma nisko.

 

Razlog je način života, visoki procenat gojaznosti u populaciji, visok krvni pritisak..bez obzira na to koliko godina imate ako se zamarate, osećate nedostatak vazduha, imate suv nadražajan kašalj - treba obaviti osnovni pregled kod kardiologa, jer kada dođe do otoka nogu i stomaka tada je uzelo maha", apelovala je doktorka.

Ističe da ukoliko se oboljenje prepozna na vreme lečenje je mnogo efikasnije.

Dodaje da je tokom dijagnoze najbitnija dobro uzeta anamneza i simptomi bolesti, a da se na osnovnom kardiološkom pregledu meri pritisak,  zatim se rade EKG i uktrazvuk srca koji daju podatke o tome u kom stanju je srce.

- Posebno u kovid eri moramo biti svesni da vrlo često imamo pacijente koji imaju upravo simptome srčane slabosti i to je jedan od faktora rizika i znak da je nakon kovida kardiološki pregled jedan od osnovnih - kazala je Košević.

Navela je podatak da je u Americi obolelih od srčane bolesti oko 6.5 miliona ljudi, dok je u Evropi 10 miliona registrovanih.

- Veliki broj pacijenata od srčanih bolesti imamo i u Srbiji. Svaki treći pacijent stariji od 65 godina ima neki od simptoma. Šećerna bolest, virusne bolesti, hipertenzija, sve to ukoliko se ne leči dovodi do srčane slabosti - objasnila je.

 

Centar za srčanu slabost Instituta Dedinje u svojoj strukturi ima ambulantu gde dolaze pacijenti iz cele Srbije, dodaje doktorka i naglašava da veoma često lekari primete nelečene bolesti srčanog mišića.

- Pušenje pogoršava stanje na krvnim sudovima, a mi pacijentima dajemo, pored lečenja i savete o načinu života. Pre svega, kretanje i ishrana su jako važni u sklopu lečenja i prevencije srčane bolesti, jer kad dođe već do lečenja tada se stvari dalje komplikuju. Kada je reč o lečenju, postoje algoritmi koji se koriste u čitavom svetu, preporuke od prošle godine i dva leka koja su izuzetno bitna u lečenju srčane slabosti - rekla je Košević.

Ona, međutim, upozorava na to da srčana slabost ima evoluciju, te da kada dođe do poslednje faze bolesti jedini način lečenja je transplantacjia srca.
- Srbija se ne može pohvaliti sa donorima i to nas brine, jer je veliki broj pacijenata koji zahtevaju transplantaciju srca a donora nema.  I zbog toga bih poslala apel da se svest o doniranju organa podigne na viši nivo. Spas za bolesnike koji čekaju na transplantaciju mi u Centru pronalazimo u pumpama i to kao most do transplantacije. Od pre četiri godine i ugradnja veštačkog srca što spašava pacijenta da bi mu ostali vitalni organi zdravi do transplantacije - objasnila je doktorka.

Zaključuje da Srbi vole da se hvale da nisu išli kod lekara i istovremeno apeluje na građane da odlaze na redovne sistematske preglede i vode računa o ishrani i načinu života.

 

 

Ostavite komentar