Priče > Čuvarkuća

Inflacija VEĆ POJELA najavljeno povećanje plata: HRANA SVE SKUPLJA, šta može da se kupi za MINIMALAC?

Sindikati traže minimalac od 43.000 dinara do kraja godine

Autor: K1info/Danas

13/09/2022 > 18:52

podeli vest:

Inflacija VEĆ POJELA najavljeno povećanje plata: HRANA SVE SKUPLJA, šta može da se kupi za MINIMALAC?
Foto: Unsplash.com


Minimalna potrošačka korpa u septembru u Srbiji iznosila je 51.000 dinara i procene su da će ona do decembra, odnosno kraja godine, biti uvećana na 56.000 dinara. Šta će neko ko ima minimalnu zaradu od oko 40.000 dinara u decembru ili januaru moći da kupi za svoju platu, pitaju se sindikati.  

Preko 40 odsto novca iz minimalne potrošačke korpe odlazi na hranu i, po svemu sudeći, na osnovne prehrambene proizvode će odlaziti sve veći deo plate jer su prognoze da će hrana i energenti najviše poskupeti u narednom periodu.

Potrošačke cene u avgustu 2022. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 13,2 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Hrana je, za godinu dana, poskupela 20,9 odsto.

Najviše je, od prošlog do ovog avgusta, cenu uvećala grupa namirnica „kafa, čaj i kakao“ – za 25,7 odsto. Hleb i žitarice poskupeli su 24,1 odsto, dok je meso za godinu dana poskupelo 23,7 odsto.

Riba je uvećala cenu za 23,9 odsto, a mleko, sir i jaja za 23,5 procenata

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjenih granskih sindikata (UGS) Nezavisnost traže da se minimalna cena rada do kraja godine poveća na 43.000 dinara.

Foto: Tanjug/Jadranka Ilić

 

Oni su to zatražili na javnoj sednici koju su održali ispred Palate Srbija, a odakle su zahtev uputili Socijalno-ekonomskom savetu, koji je zasedao tokom prepodneva.

Zoran Mihajlović, sekretar Veća S S S S objasnio je da povećanje minimalca zahtevaju oba sindikata, a takođe traže da se od naredne godine o minimalnoj ceni rada razgovara dva puta godišnje.

- Smatramo da minimalna zarada mora da bude veća od 40.000 dinara, jer su cene osnovnih životnih proizvoda otišle drastično gore i da ono što se nudi kao minimalna zarada na pokriva ni polovinu minimalne potošačke korpe od 35.000 dinara - rekao je Mihajlović obraćajući se okupljenima dok je stajao ispred dva stola puna različitih namirnica.

Precizirao je da je 21.000 dinara iz minimalne potrošačke korpe namenjeno prehrambenim proizvodima, a ostatak za druge životne potrebe.

Tročlana porodica će u junu naredne godine moći vrlo malo toga da kupi za 40.000 dinara 

- Minimalna potrošačka korpa u septembru vredi 51.000 dinara, a očekujemo da će do kraja godine iznositi 56.000 dinara, a tek u tom trenutku će doći minimalna zarada od 40.000 dinara. Zamislite šta će biti u junu sledeće godine sa 40.000 dinara i sa cenama u Srbiji, šta će tada tročlana porodica moći da kupi - upozorio je Mihajlović.

Dodao je da sindikati smatraju da do kraja godine minimalac treba da iznosi 43.000 dinara, a da se u decembru pregovara o njegovoj visini za 2023, te da se ubuduće određuje dva puta godišnje.

On je rekao i da je povećanje plata od 12 procenata koje je obećano deplasirano, jer je to inflacija koja je sada oko 15 procenata već "pojela".

Potpredsednik UGS Nezavisnost Dejan Titović rekao je da vlada nije čak ni odgovorila na predlog sindikata o utvrđivanju visine minimalca dva puta godišnje.

On smatra da je država maksimalno izašla u susret poslodavcima time što je povećala neoporezivi deo zarade.

Potpredsednik SSSS Dušan Vuković rekao je da je u sadašnjoj potrošačkoj korpi najviše hleba, ulja i masti.

- Navikavaju nas u 21. veku da se vratimo masti, hlebu i alevoj paprici - rekao je Vuković.

Foto: Tanjug/Jadranka Ilić

 

Istakao je da, prema računici sindikata, za poslednjih 10 godina zaposleni imaju primanja koja su za 1.400 evra niža od onih koja bi im bila potrebna da kupe minimalnu potrošačaku korpu.

Sindikalci su izneli poidatke po kojima je potrošačka korpa u junu 2021. godine bila nešto preko 39.334 dinara, u junu ove godine više od 44.346 dinara, a u septembru je stigla do 50.197 dinara.

Oni koji su u junu primili minimalnu platu od 35.000, u julu su primili 33.000 dinara, a za hranu i bezakoholna pića bilo je potrebno 33.000 dinara, ističu predstavnici više udruženja.

Marko Aksentijević iz Ministarstva prostora rekao je da je prema podacima iz minimalne potrošačke korpe za stanovanje potrebno 8.260 dinara, a pitanje je da li za to može da se kupi sada i kubik drva.

Eurostat, naglasio je, stavlja granicu preopterećenosti plate na 40 odsto, što znači da svi koji plaćaju za stanovanje preko toga nemaju uslova za normalan život.

- U Srbiji 62 odsto onih koji žive u iznajmljenim stanovima prelazi tu granicu, a čak 16,5 odsto je onih koji nemaju ni kredit ni rentu, a prelaze tu granicu - istakao je Aksentijević.

Devojke uzrasta do 14 godina u najvećem riziku od siromaštva

Andrijana Kocić iz Alternativnog centra za devojke rekla je da su deca do 14 godina u najvećem riziku od siromaštva, ali i njihove porodice.

- Kažemo da je obrazovanje besplatno, a udžbenici koštaju od 8.000 do 18 hiljada dinara - rekla je Kocić osvrnuvši se na početak školske godine kao dodatni teret i izdatak za porodice.

Mario Reljanović iz Centra za dostojanstven rad naglasio je kako država ide obrnutom logikom, gleda šta privreda može da izdrži a ne koliko je potrebno da bi se živelo.

- Minimalna zarada jeste socijalna kategorija, a ne ekonomska, ona je minimalan izraz prava na dostojanstvenu zaradu, a minimalna zarada treba da iznosi onoliko koliko su troškovi porodice koji omogućavaju dostojanstven život - rekao je Reljanović.

Država može da namakne novac po osnovu oporezivanja imućnih

U Nemačkoj minimalnu zaradu, kako je rekao, prima manje od pet odsto zapsolenih, u Hrvatskoj ih je dvostruko manje nego kod nas, a ona bi trebalo da bude izuzetak a ne pravilo.

- Postoji mnogo razloga da budemo nezadovoljni normiranjem minimalne zarade, ali i potezima kada se radi o intervenciji države. Privreda će uvek imati dobar razlog zašto ne želi da se odrekne dela zarade, ali država treba da preseče. Minimalac ne treba da bude oporezovan, ali treba da se uvedu i progresivni porezi i da najbogatiji plaćaju više, da se stope poreze za njih povećaju -  rekao je Mario Reljanović.

 

 

Ostavite komentar