Priče > Biznis

Kad nam BANKAR kaže ŠTEDNJA, ŠTEDNJA i ŠTEDNJA... Nemamo izbora nego da POSLUŠAMO...

Sredinom 2024. u Evropi ćemo videti veći ekonomski rast i čim se inflacija stavi pod kontrolu, centralne banke će krenuti da obaraju kamate

Izvor: K1info

07/03/2023 > 13:40

podeli vest:

Kad nam BANKAR kaže ŠTEDNJA, ŠTEDNJA i ŠTEDNJA... Nemamo izbora nego da POSLUŠAMO...
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović


Inflacija bi na kraju 2023. trebalo da bude dvostruko niža nego početkom godine, poručila je guvernerka Narodne banke Srbije na Kopaonik biznis forumu. Koliko je srpska privreda imuna na sve spoljne uticaje u uslovima krize? To je ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 bilo pitanje za bankara i finansijskog savetnika Slavka Carića.

- Razmatraju se ekonomski pokazatelji i prave se predviđanja u kom će pravcu Srbija i region Zapadnog Balkana ići. Prati se i makroekonomsko okruženje, političko i bezbedonosno - kazao je Carić u „Uranku“.

- Ekonomiju ne opterećuje mnogo kosovsko pitanje što je jako dobro za Srbiju. Svi svetski investitori su stava da Kosovo u budućnosti neće predstavljati problem. Jedan od jako dobrih pokazatelja je bilo izdavanje srpske obveznice sredinom januara kada je 1,5 milijardi dolara bio iznos emisije, a nekih 11 milijardi je bio upisan iznos - koliko je investitora htelo da kupi našu dolarsku obveznicu. To je pokazalo da se strani investitori ne boje investiranja u Srbiji i da je veće interesovanje nego što je naša želja. Postoji zainteresovanost za Srbiju, i velike svetske banke i veliki finansijski investitori nemaju bojazan da investiraju, što pokazuje da smatraju da je Srbija politički i bezbedonosno stabilna zemlja.  

Politika i ekonomija

Politika na ekonomiju utiče na dva načina, kazao je Slavko Carić danas na televiziji K1. 

- Politika na ekonomiju utiče pre svega kroz bezbednost, jer kapital ne voli rizik. Drugi upliv politike je u kojoj meri će neka zemlja da se okrene potrošnji, a u kojoj meri investicijama. EU ne želi da primi u svoje članstvo nijednu zemlju koja ima nerešeno pitanje bezbednosti, granica i odnosa sa susedima. I za EU i za sve investitore je važno da je zemlja koja ulazi u EU stabilna s bezbedonosnog aspekta. Zato insistiraju da kosovsko pitanje bude rešeno pre nego što Srbija uđe u EU. 

Fondovi EU

Kao pridruženi član imamo već predpristupne fondove, a nakon što pristupimo dobijaćemo fondove koje dobijaju članice i koji su mnogo veći. 

- Srbija je u poslednjih nekoliko godina od IPARD-a, pre svega za poljoprivredu, dobila nekoliko milijardi evra što bespovratnih što jako jeftinih kredita koji su već podeljeni. Poređenja radi, Hrvatska je samo u 2021. dobila paket od 27 milijardi kao članica, a manja je zemlja od nas. Mi bismo u prvom periodu po pristupanju EU, u periodu od pet do 15 godina, bili zemlja koja bi dobijala novac kroz bespovratne kredite, jeftine kredite i druge vrste subvencija i tim novcem bi srpska ekonomija, naša preduzeća i stanovništvo napredovali i povećali konkurentnost - kazao je Carić u „Uranku“.  

Foto: Youtube PrintScreen/K1

 
Potreban veći privredni rast

Carić je danas na televiziji K1 kazao da je Srbija zemlja koja je po prihodu stanovnika, odnosno, dohotku stanovnika u poređenju sa zemljama članicama EU na mnogo niskom nivou. 

- Cilj je da Srbija kao pretendent za članstvo u EU dođe do tog proseka. Evropski prosek je oko 23.000 ili 24.000, a mi smo na 8.000 - 9.000. Da bismo to dostigli, potreban nam je privredni rast koji je veći i brži od rasta EU. Taj rast u EU je između 1,5 i 2,5 odsto poslednjih nekoliko godina. Mi smo pretprošle rasli 3 odsto, 2022. godine dva odsto, i ove se predviđa da će rast biti oko 2 odsto. Nama je potreban rast koji smo imali pre nekoliko godina, a to je od 6 do 7 odsto - kazao je bankar u „Uranku“.

Energetika

Slavko Carić kazao je da su Srbiji na naplatu stigle „stare fakture“ iz prošlosti.

- Tu prevashodno mislim na energetiku, jer smo u nju nedovoljno ulagali. Guvernerka je juče na Kopaoniku kazala da smo na energetiku ukupno potrošili 6,8 milijardi evra, na uvoz nafte, struje i gasa. Taj trošak bi bio i veći da nije bilo aranžmana sa Rusijom. Da je Srbija na vreme ulagala u svoju energetiku, pre svega u obnovljive izvore energije, ne bismo bili u ovoj situaciji. Možemo da izgradimo nekoliko hidrocentrala, solarnih i vetrokapaciteta imamo mnogo, a ne koristimo ih, kao što ne koristimo dovoljno ni pojedinačne kapacitete.

Kako je rekao, svako od nas može da postavi solarne panele i postigne efikasnost zamenom prozora, fasada...

- Nismo to uradili u poslednjih sedam, osam ili devet godina, a svi naši susedi su to uradili. Što pre moramo da sprovedemo energetsku tranziciju, sada to moramo zbog cena koje plaćamo, a i zato što smo energetski zavisni od fosilnih goriva. Mnogo trošimo uglja, nafte, mazuta, a po Pariskom sporazumu i ako želimo u EU to moramo da sklonimo sa naše trpeze. Što pre krenemo u taj proces, a to će biti i dodatni zamajac cele privrede, brže ćemo se skloniti od uvoza energenata. 

Carić je objasnio i to da nije poenta u tome koliko si zadužen, već je poenta gde su pare otišle. 

- Ako su otišle u infrastrukturu i poboljšanje okvira za razvoj i ekonomski napredak, onda su to dobro potrošene pare i one će se brzo vratiti. Mora se povećati stepen efikasnosti naših preduzeća u energetskom sektoru. Ako su gubitaši to znači da nisu efikasna, te je potrebno sanirati dugove i odrediti iz budžeta stepen investicije koji će omogućiti preduzećima da iz gubitaša postanu profitabilna.

Foto: Youtube PrintScreen/K1

 
Inflacija

Carić kaže da je Fiskalni savet u pravu kada kaže da će uvezena inflacija nastaviti da raste.

- Osnovni razlog je to što nismo dovoljno investirali u energetski sektor i sada plaćamo račune iz prošlosti. Ne investiramo dovoljno i nemamo dovoljno naših energetskih kapaciteta, a kada bi se to promenilo, ne bismo morali više da uvozimo energente. Srbija ima vode, vetra, sunca i možemo lako da iz ove situacije gde uvozimo budemo zemlja koja izvozi. Srbija je dosta investirala u vetroparkove i imamo trenutno 500 megavata ali možemo triput više. Solarnih kapaciteta imamo malo, nekoliko desetina megavata, a mogli bi mnogo više. I toplotnih pumpi imamo vrlo malo, a to su oblasti u kojima ako sutra investirate, prekosutra prihodujete - objasnio je bankar i finansijski savetnik Slavko Carić. 

 

Cene

Carić je podsetio i na činjenicu da je Srbija godinama imala veoma nisku cenu energenata.

- Imali smo maltene najnižu cenu energenata u svetu. Sada moramo te cene da dižemo ne na ono što je bio rentabilni nivo od pre tri četiri godine, već na cene koje su sada aktuelne, i koje su dva ili tri puta veće. Platićemo to svakako, samo je pitanje iz kog džepa - da li kroz račune ili iz budžeta koji opet mi punimo. To je ta uvezena inflacija, koja će nastaviti da raste. Cena rada i osnovnih usluga je pod kontrolom i nema mogućnosti za dalji rast. Ta vrsta cena ostaće stabilna, kako je kazala guvernerka. Da je kurs nestabilan, inflacija bi bila veća. Stabilan kurs garantuje stabilnost cena i Narodna banka Srbije ima dovoljno rezervi da brani kurs. NBS lepo može da dođe i do deviznih rezervi i da drži kurs pod kontrolom  - kazao je Carić u „Uranku“. 

Kamate

Bankar i finansijski savetnik Slavko Carić objasnio je i šta se trenutno dešava na Zapadu.

- Ono što se dešava u Zapadnoj Evropi i u Americi u ovom momentu je smanjenje ekonomske aktivnosti, pa ćemo samim tim videti da sva naša preduzeća koja su okrenuta ka EU neće imati toliku količinu plasmana, proizvodnje i produktivnosti u narednom periodu. Neki njihovi prihodi će pasti, od pet do deset odsto na generalnom nivou, i za toliko bi trebalo da se smanje troškovi ili da se racionalizuje proizvodnja. Preporuka privrednicima je da ne planiraju novi investicioni ciklus osim ako nemaju 100 odsto siguran plasman - kazao je Carić na K1 televiziji.

- Evropska centralna banka kamatu je digla na 3,5 odsto, a u Srbiji je 5,5 odsto. Sledeće sednice je novi savet guvernera Evropske banke i podići će kamatnu stopu za još 0,5 odsto, jer je njihova težnja da smanje investicioni ciklus, odnosno da smanje tražnju kako bi time smanjili cene. Savet građanima je da manje troše, a više da štede. Za sada ne vidim da će kriza biti jako duboka i da će dugo da traje. Već sredinom 2024. u Evropi ćemo videti veći ekonomski rast i čim se inflacija stavi pod kontrolu, centralne banke će krenuti da obaraju kamate. 

 

Ostavite komentar