Priče > Biznis

Pićemo MLEKO u čašici za rakiju, a možda nećemo ni TAKO: Država pomogla, ali stručnjaci su baš ZABRINUTI

Stručnjaci kažu da je ova mera ograničena, zadovoljiće zahteve proizvođača mleka, ali time se neće rešiti problem mlekarstva Srbiji

Izvor: K1info

21/02/2023 > 17:06

podeli vest:

Pićemo MLEKO u čašici za rakiju, a možda nećemo ni TAKO: Država pomogla, ali stručnjaci su baš ZABRINUTI
Foto: Freepik.com


Vlada Srbije uvela je takse od 15 dinara za litar mleka iz uvoza i 30 dinara po kilogramu gauda kačkavalja.

Koliko mleka i mlečnih proizvoda uvozimo i šta ova odluka donosi domaćim proizvođačima pitanja su na koja su ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 odgovorili agroekonomista Milan Prostran i predstavnik proizvođača mleka iz Banata Vukašin Baćina.

Kako je rekao Baćina, uvozili smo mnogo mleka u prethodnom periodu jer su mlekare imale neograničenu dozvolu za uvoz.

- Posle sastanaka sa ministarkom poljoprovrede uspeli smo da se dogovorimo da se koliko-toliko iskontroliše taj uvoz i da se uvede taksa na uvoz kako mlekare ne bi mogle to da zloupotrebljavaju i da obaraju cenu proizvođačima mleka kao što su radile u poslednjih nekoliko meseci - rekao je Baćina.

On je dodao da domaći proizvođači dobrim delom mogu da podmire potrebe tržišta, osim u određenim periodima godine kada su velike vrućine, u julu i avgustu, kada krave daju mnogo manje mleka.

- Tada postoji mogućnost da mleka zafali i uvoz bi trebalo prilagoditi tome da se uvozi samo onda kada je to potrebno - smatra Baćina.

Otkupna cena mleka

Kako je rekao, otkupna cena mleka prošle godine u junu mesecu bila je 24 do 28 dinara po litru.

- Onda je ta cena krenula da raste i dostigla 80 dinara po litru u decembru prošle godine. Sada je ta cena u padu i pala je na 56 do 75 dinara po litru, zavisno od količine i mlekare. Ima i proizvođača u Banatu kojima Mlekoprodukt iz Zrenjanina plaća mleko i ispod 50 dinara po litru, govorim o ceni bez premije. Uvoz je bio nekontrolisan i mlekare su uvozile mleko koje ih je koštalo 65 dinara sa prevozom do mlekare. Taksama koje su uvedene zaštićen je mali srpski proizvođač i prodavaće svoje mleko po uvoznoj ceni - istakao je Baćina.

Foto: Youtube PrintScreen/K1

Vukašin Baćina

Takse na uvoz na snazi će biti do juna meseca.

- Zahvalni smo ministarstvu, Vladi i državi na ovoj intervenciji. Takođe, premija za mleko je podignuta sa deset na 15 dinara, a po muznom grlu umesto 25.000 dinara dobili smo 30.000 dinara, što je jako dobro. Takse su trenutna mera, ali imamo vremena do 30. juna da iznađemo neko trajno rešenje, kako bi se zaustavio lobi interesnih grupa koje uzimaju mleko ispod svake cene od proizvođača. Ako bi se nastavio taj trend otkupljivača mleka, svi proizvođači bi krave dali u klanice i Srbija bi ostala bez svog mleka - rekao je on.

Minimalna cena

U petak će se proizvođači sastati sa ministarkom poljoprivrede i premijerkom. 

- Zalagaćemo se za to da država iznađe rešenje kako da odredi minimalnu otkupnu cenu mleka, kao što je određena maksimalna prodajna cena goriva na pumpama. Država može da poveća premije i na 30 dinara po litru, ali to ništa ne znači dok ne budemo imali minimalnu otkupnu cenu mleka. Nama država daje subvencije i premije, a mlekare spuštaju cenu mleka i taj novac koji država uplati poljoprivrednim proizvođačima, završi na računu mlekara - istakao je Baćina i dodao:

- Predložićemo i da država uvede marže, odnosno da odredi koliku će trgovac moći da uzme maržu po litru mleka, kao i koliko prerađivač ima pravo da naplati svoju zaradu. Oni povuku mleko sa farme po ceni od 55 dinara, skinu ga sa 4,5 na 2,8 odsto mlečne masti i prodaju ga potrošačima. Već su na tom postupku zaradili, a onda ga prodaju za 180 dinara. Država mora da odredi marže trgovinskim lancima i prerađivačima. To je dobro i za potrošače i za proizvođače.

Takse su privremena mera

Agroekonomista Milan Prostran u „Uranku“ je objasnio da je taksa na uvoz spoljnotrgovinski instrument, koji se koristi već 30 ili 40 godina. 

- Kada imate problem ugrožavanja domaće proizvodnje onda se uglavnom, osim carina, ide i na vancarinske instrumente kao što su takse. Nekada su one fiksirane, kao sada, a nekada smo imali i razliku između uvozne i domaće cene. Ovo je jedna privremena mera koja je ograničena do juna ove godine. Tako će se na neki način zadovoljiti zahtevi primarnih proizvođača mleka, ali time se neće rešiti problem mlekarstva Srbije koje je već dugo u velikoj krizi - rekao je Priostran.

Foto: Youtube PrintScreen/K1

Milan Prostran

On ističe da je mera iznuđena i ona je mera spasa, a ne razvojna mera.

- To je interventna mera koja bi trebalo da domaće proizvođače spasi od bankrota. Farmeri u EU imaju izuzetno visoke subvencije i dobru otkupnu cenu i mi ne možemo biti nikada konkurentni sa zemljama EU. Na ovaj način ćemo probati, u ovom specifičnom vremenu kada je ceo svet u haosu i kada nema modela koji može da se primeni, da zadovoljimo domaće proizvođače. Mere ne smeju trajati duže od šest meseci - rekao je Prostran.

Aflatoksin

Vukašin Baćina napomenuo je da je zbog suše nivo aflatoksina u mleku veći, i u našem i u evropskom.

- Zbog propisa EU koji dozvoljava duplo manju granicu aflatoksina u mleku nego mi, naše mleko ne možemo da izvozimo u zemlje EU - rekao je Baćina. 

Agroekonomista Milan Prostran objasnio je da država nije bila spremna da nivo aflatoksina smanji na 0,5 odsto kao što je u EU, već se i dalje držimo na duplo većem procentu.

- Zamera nam se što još uvek to ne uradimo, ali moraćemo kako bismo se uskladili s politikom i propisima EU. Važno je naglasiti da mi pijemo mleko koje je zdravstveno ispravno. Ta količina aflatoksina ne ugrožava zdravlje čoveka. U EU stalno izmišljaju nove sisteme zaštite farmera, a ograničenje aflatoksina je jedan od njih, kako bi se zaštitili od većeg uvoza iz trećih zemalja - rekao je on.

Trebaće nam decenija za oporavak 

Prema rečima Milana Prostrana, mlečno govedarstvo je počelo da se urušava devedesetih godina.

- Sa 1.560.000 goveda od čega je bilo oko 800.000 krava muzara, sveli smo mlečno govedarstvo na svega 200.000 krava muzara. Pravo stanje znaćemo tek nakon popisa poljoprivrede, koji će početi u junu ove godine i završiće se u septembru. Rezultati će biti poražavajući. Uništili smo osnovu razvoja mlečnog govedarstva - upozorio je Prostran.

Kako je rekao, njegov predlog je da se hitno donese sistemski zakon o regresiranju cene troškova.

- Našim farmerima su izuzetno visoki troškovi i njima verovatno ni cena od 80 dinara uskoro neće biti dovoljna. Poskupela je električna energija, hrana, ulaganja... Regresiranje inputa hrane za životinje je nužno, jer je danas to najveći trošak. Mlečno govedarstvo propada više od 30 godina, a za obnovu će trebati najmanje deset godina, ali sa drugačijim odnosom - razvojnim i investicionim. Uvoz je došao u vreme kada mleka nije bilo na tržištu, ni na evropskom se nije moglo naći. Plašim se da će potrošači imati problema - objasnio je agroekonomista. 

 

Ostavite komentar