Lifestyle > Hi-Tech

Teško je HAKOVATI e-banking, pa nas zato PLJAČKAJU preko DRUŠTVENIH MREŽA: Evo kako da DOAKAMO LOPOViMA S NETA

Preporuka je da lozinka ima negde između 12 i 16 karaktera, ubacite broj i veliko slovo, a najbolje bi bilo menjati ih na nekoliko meseci

Izvor: K1info/rts.rs

03/11/2023 > 20:04

podeli vest:

Teško je HAKOVATI e-banking, pa nas zato PLJAČKAJU preko DRUŠTVENIH MREŽA: Evo kako da DOAKAMO LOPOViMA S NETA
Foto: Unsplash.com


Toliko već imamo raznih šifara za aplikacije i uređaje, da nam je potrebna i šifra da otključamo sve te šifre u glavi. Da li još za sve naloge imate istu šifru 1234 ili čekate da vam neko hakuje nalog ili još gore račun?

Lozinka treba da bude komplikovana za hakere, ali mi treba lako da je zapamtimo. Važno je da ne sadrži lične podatke – ime i prezime, datum rođenja i cifre od 1 do 9. Sigurna lozinka ne može biti ni ime kućnog ljubimca, rođaka, ili prijatelja, jer se to lako otkrije.

- Preporuka je da lozinka ima negde između 12 i 16 karaktera, da ne budu možda jasne reči nego nešto poput neke skraćenice, ili mogućnost kojoj se pribegava često je da neke strane reči bilo kog jezika napišete na srpskom. To je nešto što će se verovatno teže naći i da koristite minimum dve-tri reči uz još neke odgovarajuće karaktere, na primer neki broj da ubacite, neko veliko slovo - objašnjava Luka Milinković, stručnjak za sajber bezbednost.

Emina Beković iz Ministarstva informisanja i telekomunikacija objašnjava zbog čega je važno da šifra bude "jaka".

- To uporedimo sa onim kada idete na posao, kada izlazite iz kuće, nikad ne zaboravite da zaključate vrata, znači uvek na taj način treba razmišljati i kada su šifre od naloga gde pišemo neke objave, gde imamo dosta informacija privatnih o nama, da uvek razmišljamo da i to treba da zaključamo, da i to treba takođe da štitimo - istakla je ona.

Kako mogu da vas "opljačkaju"?

Ukoliko ste nalog koristili na tuđem računaru, obavezno se odjavite. Stručnjaci savetuju da na svakom nalogu imamo drugačiju šifru. Hakeri mogu naš ugled dovesti u pitanje, ali najčešće su finansijske zloupotrebe.

- Na primer "Nalazim se trenutno u Grčkoj, ukraden mi je pasoš, nemam novac. Molim te pošalji mi toliko i toliko para, na taj račun." I kada vi primetite da je u pitanju vama bliska osoba ili kolega, prva reakcija nije da je reč o kriminalnim aktivnostima nekoga ko je komprovitovao sajt, odnosno mail, prva reakcija je da želite svom bliskom da pomognete - navodi Katarina Jonev, stručnjak za sajber bezbednost.

 

Luka Milinković objašnjava da hakeri nastoje da imaju neku korist.

- Najveću korist imaju ako vam ukradu platnu karticu, ili e-banking nalog. Ali, sa druge strane, to je nekada teže uraditi, pa onda pribegavaju onome što mogu lako da pribave. Ako pribave korisničke naloge na društvenim mrežama, oni sutra mogu da prodaju 100, 200, 1.000 naloga za pristup Facebook nekom drugom - naglasio je on.

Lozinku nikada ne govorite drugima. Deca to često čine, pa kad se posvađaju sa drugarima bude problema.

- U tinejdžerskim godinama jako često dolazi do svađa, do ljubomore. Kako na najbolji mogući način nekome zadati bol i uzvratiti? Nažalost, time što ćemo zloupotrebiti tuđe poverenje i tuđu šifru. Pa na primer svim kontaktima ili nekome ko nam se dopada, poslati uznemirujuće poruke i pretnje - objašnjava Katarina Jonev.

Pored toga što šifre treba pažljivo birati, najbolje bi bilo i menjati ih na nekoliko meseci, jer je tada manja verovatnoća da ćemo biti žrtva hakera, savetuju stručnjaci.

Ostavite komentar