Lifestyle > Hi-Tech

Proučavanje DNK čuvenog psa za VUČU SAONICA pokazala zbog čega je bio TAKO IZDRŽLJIV

Zaključak istraživanja je da je Balto imao manje potencijalno opasnih mutacija nego moderne rase pasa - što sugeriše da je bio zdraviji

Izvor: K1info

22/05/2023 > 07:27

podeli vest:

Proučavanje DNK čuvenog psa za VUČU SAONICA pokazala zbog čega je bio TAKO IZDRŽLJIV
Foto: Youtube PrintScreen/DogCastTv


U njujorškom Central parku podignut mu je spomenik, a postoji i film o njemu - u pitanju je pas po imenu Balto. On je nedavno bio u centru DNK studije, 90 godina nakon što je uginuo, kako bi se otkrilo šta je ovog psa za vuču saonica učinilo tako izdržljivim.

Ovaj sibirski haski je 1925. godine bio deo ekspedicije na Aljasci čiji je cilj bio da dopreme spasonosni lek ljudima u zabačenom gradu Noum koji su bili ugroženi difterijom.

Misija u uslovima užasnih mećava uključivala je niz timova sa psima koji su transportovali lek protiv toksina iz grada Enkoridža. Gunar Kasen izabrao je Balta da predvodi grupu pasa koja je pokrila poslednji deo napornog putovanja.

Pas je uginuo 1933. godine, a njegovo telo je od tada izloženo u Prirodnjačkom muzeju u Klivlendu.

- Baltova slava i činjenica da je bio napunjen, pružili su nam sjajnu priliku skoro 100 godina kasnije da vidimo kako je genetski izgledala ta populacija pasa za vuču sanki, i da ga uporedimo sa današnjim psima - rekla je Ketrin Mun, postdoktorski istraživač na Univerzitetu Kalifornije Santa Kruz i glavni autor studije.

Njen tim uzeo je uzorke kože sa stomaka psa i rekonstruisao njegov genom - kompletan set gena u organizmu.

Oni su uporedili ovaj genetski materijal sa 680 savremenih pasa od 135 rasa.

Suprotno legendi da je Balto bio polu vuk - kao što je sugerisano u animiranom filmu Universal Pictures koji je izašao 1995. godine - ova analiza nije pronašla takve dokaze.

Foto: Brown Brothers, Public domain, via Wikimedia Commons

Balto i Gunar Kasen

Ispostavilo se da je Balto delio pretke sa savremenim sibirskim haskijima i psima za vuču saonica sa Aljaske i Grenlanda.

Tim Ketrin Mun takođe je uporedio Baltove gene sa genomima 240 drugih vrsta sisara u okviru međunarodnog istraživanja pod nazivom Projekat Zoonomija.

Ovo je omogućilo istraživačima da odrede koji su fragmenti DNK uobičajeni za sve vrste i stoga se nisu promenili tokom miliona godina evolucije.

Ova nepromenljivost sugeriše da su ovi delovi DNK povezani sa važnim životinjskim funkcijama i da bi eventualne mutacije mogle biti opasne.

Zaključak istraživanja je da je Balto imao manje potencijalno opasnih mutacija nego moderne rase pasa - što sugeriše da je bio zdraviji.

"Balto je ima varijacije u genima koje se odnose na težinu, koordinaciju, formiranje zglobova i debljinu kože, što biste očekivali kod pasa koji žive u takvom okruženju", napisala je Mun.

 

Ostavite komentar