Ekonomija > Čuvarkuća

LEGALIZACIJA OBJEKATA OBJAŠNJENA DO DETALJA Kako novi zakon ide u prilog građanima? Sofronijević o dva glavna cilja

Autor: Ana Avramović

Izvor: K1info

22/09/2025 > 10:44

podeli vest:

LEGALIZACIJA OBJEKATA OBJAŠNJENA DO DETALJA Kako novi zakon ide u prilog građanima? Sofronijević o dva glavna cilja
Foto: Tanjug/Vladimir Sporčić


Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će prema novom zakonu o legalizaciji cena legalizacije biti od 100 do 1.000 evra, kao i da postoje dva glavna cilja donošenja novog zakona o legalizaciji.

Zakon je spreman i trebalo bi u petak da bude na Vladi, a potom će biti prosleđen skupštini na hitnu proceduru, a to se čini da ne bi došlo do eksplozije nelegalne gradnje, rekla je ministarka.

Glavni ciljevi zakona o legalizaciji objekata

- Glavna su dva cilja i razloga za donošenje ovog zakona "Svoj na svome", znači da svaki objekat koji će biti evidentiran i koji je već evidentiran na raznim digitalnim platformama, bude upisan na nekog vlasnika, kaže ona.

- Dakle, najveći broj naših građana koji sada već faktički koriste te nepokretnosti, postaće i stvarni vlasnici svojih nepokretnosti. Sa druge strane, država će dobiti preciznu svojinsku evidenciju na svojoj teritoriji, rešiće imovinsko-pravne odnose koji se i po više decenija, rekla bih, nisu mogli rešiti, ali će imati i mogućnost da bolje planira prostor i da bolje zaštiti javni interes, kroz zaštitu područja javnih namena, zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, rekla je Sofronijević.

Dakle, i za državu, i za građane, i za privredu ovaj zakon bi trebalo da donese dobro. Ali drugi razlog donošenja, jednako važan kao i ovaj prvi, jeste sprečavanje prevencije i sprečavanje nove bespravne gradnje, dodaje ona.

Prema njenim rečima, država je u reformu ušla u ovom momentu zato što je digitalizovala ključne stvari - tako je dobila masu podataka u različitim bazama koji daju različite informacije, pre svega o objektima koji su sagrađeni i koji su već ucrtani u bazu podataka katastra, o njihovoj površini, vremenu izgradnje, spratnosti.

"Radilo se snimanje metodom daljinske detekcije i satelitima i dronovima i na osnovu drugih vrsta saznanja, tako da smo u ovu reformu ušli kada smo bili spremni u operativnom smislu. Ovo je pre svega jedno pravno i geodetsko pitanje par ekselans. Princip je vrlo prost - snimi, evidentiraj, podnesi prijavu, upiši“, navela je Sofronijević.

Kako podneti zahtev za legalizaciju objekata

Način na koji se nekretnina upisuje, kao i podnošenje prijava, uteđeno je zakonom, a postupak je jednostavan, rekla je Sogronijević. 

"Srbija ovaj problem pokušava da reši od 1997. Bilo je, čini mi se, pet zakona, ali je ključni osnov bio da se utvrđuju urbanistički parametri i da se dostavlja tehnička dokumentacija. Što za većinu naših građana je predstavljalo nepremostivu prepreku. Sa jedne strane, država dobija kompletnu evidenciju. Pre svega evidenciju o tome šta je, kako je i koliko je izgrađeno objekata, što mislim da je apsolutni prioritet svake države. Građani dobijaju pravo da sa svojim nepokretnostima praktično raspolažu na jedan normalan pravni način“, istakla je ministarka. 

Prema njenom mišljenju, država ima pravo, ali i obavezu, da uredi imovinsko-pravne odnose na svojoj teritoriji, da pritom zaštiti privatnu svojinu i da zaštiti svoja prirodna i kulturna dobra.

"Po stupanju na snagu ovog zakona praktično biće nulta tolerancija na novu bespravnu gradnju, kao što je predsednik Vučić rekao, ti objekti će biti upisivani na Republiku Srbiju i biti rušeni ili ako država proceni da su potrebni, biće korišćeni za neke javne namene“, objasnila je.

Prijavljivanje za legalizaciju objekata, kako kaže, će biti obavezno, a u zakonu je napravljena kompletna struktura kada, ko i u kom roku treba da preduzme neke radnje.

"Digitalna platforma koja je osnov svega gde su već evidentirani svi izgrađeni objekti na teritoriji Srbije je postojeća. Ona se dopunjuje svakodnevno i to je taj osnov. Posle toga, opštine će morati, kako je zamišljen zakon, da se i naknada određuje prema zonama koje već postoje. Svaka opština ima odluku o visini doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta i opštine će u roku od 30 dana uneti na toj digitalnoj platformi koju ćemo i mi ustupiti odmah po stupanju na snagu zakona te digitalne zoning planove“, pojasnila je Sofronijevićeva.

Kako je rekla, tu će biti sadržani različiti setovi podataka koji će omogućiti da Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije u sledećih 15 dana formira bazu podataka koja će biti dostupna svakome.

"U roku od 60 dana svi naši građani imaju pravo i mogućnost da se prijave i plus 30 dana da ulože prigovore na set podataka iz baze podataka. Mi već imamo dosta toga kad govorimo o prijavi. Ona je digitalna i ona sadrži samo te osnovne podatke o objektu koji već kada kliknete na njega u digitalnom formatu otvori se taj objekat i vi ga identifikujete, date osnovne podatke o objektu i o sebi kao faktičkom vlasniku i to je to. Naravno da postoje situacije kada će država tražiti neke još dodatne stvari, ali to su oni malo komplikovani i granični slučajevi“, kaže Sofronijevićeva.

Cena legalizacije 

Govoreći o ceni legalizacije podvukla je da možda se stekao neki privid da je cena za sve ista, međutim cena nije za sve ista.

"Osnovno načelo ovog zakona jeste da se naknada za evidentiranje plaća u visini doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta. Morate platiti istu onu naknadu koju biste platili da ste zidali u redovnoj proceduri, da ste tražili građevinsku dozvolu, ali ovog puta u jednokratnom iznosu i bez ikakvog prava na popust. Cene koje su navedene, a koje se kreću u rasponu od 100 do 1000 evra za grad Beograd, praktično odnose se samo na vlasnike stanova, i porodičnih stambenih kuća, samo ako je investitor nepoznat ili državi nije dostupan“, kaže Sofronijevićeva.

Kaže da je bilo raznih zloupotreba, kada investitor koji osnuju preduzeće, završe posao i nestane, pa su u tim situacijama građani koji su kupovali te stanove bili uskraćeni za svoje prava, oni su dali novac i kupili nepokretnost. Dodala je da država ovim zakonom njih štiti i cene se odnose upravo na njih i na vlasnike porodičnih stambenih objekata.  

"Da podsetim, to su porodične kuće sa najviše dva stana. Svi ostali plaćaju u visini doprinosa i smatramo da je ova mera i pravedna i pravična. I ovom prilikom ću naglasiti, ne nagrađujemo one drske i bahate investitore koji su prevarili kupce stanova, ali su prevarili i državu i oštetili gradske budžete i opštinske. Njih ne nagrađujemo. Oni će morati da plate kao u redovnom postupku i plus ne aboliramo ih od krivične odgovornosti ako su postupci krivični za počinjenje pre stupanja na snagu ovog zakona“, rekla je Sofronijevićeva.

Kad je cena u pitanju, ističe, da su definisali vlasnike stanova, vlasnike porodičnih kuća, a u Beogradu je raspon od 100 do 1000 evra.

"Nismo pravili komplikovane formule, već smo se trudili da napravimo jednostavan sistem koji će u sprovođenju biti moguće, lako sprovoditi. Znači, stan na Terazijama 1000 evra. To je maksimum. Beograd ima ekstra zonu i osam zona za utvrđivanje doprinosa. Gradiraćemo tako da neće isto plaćati vlasnik stana u Borči, vlasnik stana u Mladenovcu i vlasnik stana na Terazijama“, objasnila je.

Kako je rekla, u unutrašnjosti Srbije uveden je jedinstven princip - minimalna, fiksna cena za ove vrste nepokretnosti je 100 evra, ali u gradovima preko 100 hiljada stanovnika, kakvi su Novi Sad, Niš, Kraljevo, ta cena ide od 100 do 500 evra. Dodaje da u gradovima koji su veličine 50 do 100 hiljada stanovnika, cena ide od 100 do 300 evra, a za jedinice lokalne samouprave koje su ispod 50.000 stanovnika je cena od 100 do 150 evra.

Za koga je besplatno

"Ovu naknadu neće plaćati lica koja su primaoci socijalne pomoći, invalidi, neće plaćati samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece. Oni su izuzeti i uz prijavu će dostaviti dokaz da su u tom statusu“, rekla je.

"Kad vi živite u objektu gde vam nad glavom stalno stoji da li će vas porušiti, šta će biti sa mojom kućom, ne mogu da ga prodaju, ne mogu da ga poklone, ne mogu da ga naslede. Sada će moći sve to, plus će moći legalno da se priključe na komunalnu infrastrukturu, moći će da uzmu kredit, stave hipoteku, uzmu kredit. A Država dobija uređeno svojinsko-pravne odnose na svojoj teritoriji i dobija uređeno tržište nekretnina“, rekla je ministarka Sofronijević.

PREDSEDNIK VUČIĆ UŽIVO OBJASNIO SVE O NOVOM ZAKONU O LEGALIZACIJI

ŠTA JE LEGALIZACIJA OBJEKATA

BONUS VIDEO

Ostavite komentar