Ekonomija > Biznis

SRBI I ITALIJANI IMAJU ISTU STRAST: "Vino je ono što nas veže! Srbija je majka vina" (VIDEO)

Najuticajniji enolog današnjice Rikardo Kotarela dao je ekskluzivan intervju za K1, evo šta je rekao o našim vinima...

Izvor: K1info

Autor: Milica Maksimović

09/05/2025 > 09:59

podeli vest:

SRBI I ITALIJANI IMAJU ISTU STRAST: "Vino je ono što nas veže! Srbija je majka vina" (VIDEO)
Foto: K1info


" Vino je emocija, strast! ".
Tim rečima započeo je intervju za K1 najuticajniji enolog današnjice – Rikardo Kotarela, čovek čije ime stoji iza najpoznatijih svetskih etiketa. Njegova ljubav prema vinogradu traje više od pet decenija, a sada je stigla i u Srbiju. Njegov dolazak predstavlja snažnu podršku domaćoj vinskoj sceni, jer ovaj italijanski vinski maestro ne dolazi praznih ruku – već s iskustvom, strašću i vizijom.

Dobitnik medalje „Majstor italijanskog vina“, koju mu je lično uručila premijerka Đorđa Meloni, Kotarela danas vodi projekte širom sveta – sarađivao je čak i sa muzičkom zvezdom Stingom – a Srbiju vidi kao deo budućnosti svetskog vinarstva.

U ekskluzivnom intervjuu za K1info govori o ulozi vinara danas, o kulturi vina, budućnosti srpskog vinarstva i poruci koju vino nosi mladim generacijama.

K1info

Nedavno ste od premijerke Đorđe Meloni dobili medalju Master of the Italian Wine Art. Šta mislite o tom priznanju? Kako ste se osećali?

- To je bila čast i odgovornost. Čast, jer predstavlja značajno priznanje za moj rad i iskustvo. A odgovornost jer sada moramo biti još prisutniji u svetu vinarstva, jer moja zemlja sve više otkriva nova vina, nove sorte, nove ljude koji proizvode vino. Za mene i moj posao, to je jedno izuzetno lepo iskustvo.

Nedavno ste po peti put zaredom potvrđeni na funkciji predsednika Assoenologi – koje strategije planirate da sprovedete kako biste sektor pripremili za buduće izazove?

- Biti predsednik italijanskih enologa u svetu za mene je izuzetno važno iskustvo, jer mi omogućava kontakt sa italijanskim, američkim i francuskim vinarima. To znači da međusobno delimo znanje i tako obogaćujemo svoja iskustva. Mislim da će u budućnosti uloga vinara biti još značajnija. Kada sam ja počinjao pre 50 godina, vinari su bili jednostavni ljudi, tehničari bez velike odgovornosti za projekat i upravljanje vinogradima. Danas je vinar odgovoran ne samo za kvalitet, već mora imati i obrazovanje jer se kupci u potpunosti menjaju. Nekada su ljudi samo „pili vino“, a danas žele da poznaju njegovu kulturu. Žele da znaju sve o vinu. A jedini koji znaju ceo proces proizvodnje je vinar. I zato potrošač od vinara traži da podeli svoje iskustvo i emocije koje prate nastanak vina. Mi, vinari, danas delimo proceduru, ali i dušu našeg vina.

K1info

Možete li nam reći nešto više o saradnji sa Stingom?

- To je bilo divno iskustvo! Sting je svetski poznat muzičar, ali i veliki zaljubljenik u vino, naročito u italijanska vina. Kada biste ga videli sa njegovom suprugom Trudi u vinogradu, izgledali bi kao obični radnici. Možda čak i više – toliko su strastveni, dodiruju grožđe kao da maze dete, gledaju vinograd sa puno emocija. To su divni ljudi i jako ih volim.
Muzika i vino – i jedno i drugo su emocija.

Kroz kampanju VITÆVINO radili ste na razbijanju predrasuda o vinu i na jačanju njegove kulturne vrednosti. Šta možete reći o toj kampanji?

- Postoji mnogo konfuzije oko konzumacije vina uz ručak ili večeru. Ja verujem u tradiciju. U Italiji, na primer u Sardiniji, ljudi redovno piju vino i žive duže od proseka. Ključno je umereno konzumirati vino – kada, zašto i koliko. Ako pijete vino za doručak, to je opasno. Ali jedna ili dve čaše uz ručak ili večeru mogu biti korisne za organizam i za duh. Moramo se obrazovati o konzumaciji vina. Vino nije da se „pije“, već da se „degustira“, ono mora biti emocija. Ljude zanima poreklo vina – ne samo sorta grožđa, već i zemlja, klima, ljudi, vinari, vlasnici. Jer ne zaboravite: vino je ogledalo proizvođača.

K1info

Šta mislite o srpskim vinima?

- Srbija je bila majka vina pre mnogo vekova – zapravo, pre hiljada godina. Vinova loza i vino nisu rođeni u Italiji ili Francuskoj, već ovde: u Srbiji, Hrvatskoj, Gruziji, na Balkanu. Ali kroz vekove ljudi su zaboravili da tretiraju vino kao prehrambeni proizvod. Danas imamo neku vrstu revolucije – ljudi žele da obnove iskustvo koje su imali njihovi preci, sada sa novom tehnologijom i novom kulturom. Siguran sam da će Srbija i Gruzija (upravo te dve zemlje) imati veliki uspeh. I ja sam strastveno posvećen tome. U selu Misača kod Aran]elovca posadili smo vinograd, odlične sorte, projektovali smo divnu vinariju, želim da za par godina odatle dodje najbolje vino proizvedeno u Srbiji. Daću sve od sebe da tako bude, da Srbija dospe na svetsku vinsku listu, gde joj je i mesto. 

Postoji li razlika između srpskih i italijanskih vina?

- Razlika je u zemljištu i klimi, ali strast je ista. Možda je vaša tradicija starija, ali delimo istu ljubav prema vinu.

Danas su vaše ćerke preuzele vođenje cele kompanije. Kako se osećate zbog toga? Da li vam je bilo teško da kažete: “Sad je to vaš posao”?

- Moj otac mi je rekao: „Radićeš sa mnom.”
A ja sam rekao: „Ne, želim da budem inženjer.”
„Ne, ne – radićeš sa mnom.”
„U redu.”
„Ako želiš da radiš sa mnom, sutra ideš u vinograd sa radnicima, da radiš zemlju.”
„U redu, hoću to.”
Posle pet minuta sam rekao: „Tata, hoću da studiram enologiju.”
Sa mojim ćerkama je bilo drugačije. Moja ćerka je rekla: „Hoću da budem kao ti, da budem vinar, agronom.” Završila je studije agronomije, ali se u jednom trenutku preusmerila sa proizvodnje na marketing u svetu vina.

Koji region sveta vidite kao budućnost za vino?

- To nije lako pitanje. Možda jedino mesto gde vino ne može da uspe je Severni pol. Tamo je to nemoguće.

Koja bi bila vaša poruka mladima koji žele da rade u ovoj industriji?

- Smatram da je posao vinara jedan od najlepših na svetu. Jer sam u stalnom kontaktu sa prirodom, klimom, zemljom i ljudima. Rad sa Japancima i Srbima nije bio unapred planiran, to se desilo – i to me je obogatilo. Za narod, vino je najreprezentativniji proizvod svake zemlje i njene kulture. To je njena zastava. Možete da pomešate sireve iz Srbije i Italije, čak i testeninu iz ova dva mesta. Ali vino ne možete pomešati. Ono zavisi od tla, klime i – ljudi. Možete imati isto tlo i klimu, ali nikada nećete imati iste ljude. Najveći uticaj na vino imaju ljudi.

Dakle, šta poručujete mladima u ovoj industriji?

- Budite strpljivi. Degustirajte vino umereno. Jer vino nije kao Koka-Kola, sok od narandže ili neka druga uobičajena pića. Vino znači dodir sa istorijom. Kada vas sada dodirnem, pomislim na vaše pretke. Možda vi ne volite da pijete vino, ali vi ste isti narod, rođeni ste na istom mestu gde su ljudi nekada izumeli vino. To je emocija - završava sa osmehom gospodin Kotarela.

A mi se nadamo da će njegove reči pokrenuti nekoga od vas da se osmelite i krenete u posao sa vinima, ili ako ne to, onda da samo volite vino, jer, ipak je to piće naša istorija...

Ostavite komentar