Ekonomija > Biznis

SINIŠA MALI POSLAO MOĆNU PORUKU SA BIZNIS SAMITA Srbija čuva stabilnost, investitori nam i dalje veruju

Izvor: Tanjug

15/05/2026 > 11:02

podeli vest:

SINIŠA MALI POSLAO MOĆNU PORUKU SA BIZNIS SAMITA Srbija čuva stabilnost, investitori nam i dalje veruju
Foto: TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ (STF)


Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Republike Srbije Siniša Mali izjavio je danas da Srbija uprkos globalnim krizama uspeva da očuva makroekonomsku stabilnost, kredibilitet i investicionu atraktivnost. On je na panelu "Moć kapitala - Postoji li biznis bez politike?", koji se održava u okviru Biznis samita 2026, rekao da posledice globalnih kriza oseća ceo svet, pa i Srbija, naglašavajući da su krize, konflikti, trgovinski sukobi, inflacija i ratovi postali nešto normalno.

"Sve posledice globalnih pomeranja i izazova oseća i Srbija, ali smatram da je to s jedne strane izazov, a sa druge i velika prilika. Mala ekonomija sa dobrim liderom može da se snađe ukoliko brzo i efikasno donosi odluke kako bi odgovorila na krize", rekao je Mali. Ministar je ocenio da je Srbija od 2020. godine i pandemije koronavirusa, preko energetske krize 2022, uspevala da reaguje brže i efikasnije od mnogih drugih zemalja.

TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ (STF)

"To je ono što se zove kredibilitet. U globalnoj ekonomiji uspevaju zemlje u kojima kapital oseća sigurnost i predvidivost, a Srbija je upravo to", poručio je Mali. On je naveo da je Srbija od 2018. godine među najbrže rastućim ekonomijama u Evropi i da je očuvala makroekonomsku stabilnost. Podsetio je da udeo javnog duga u BDP-u iznosi oko 43 odsto, što je gotovo duplo niže od proseka Evropske unije. Prema njegovim rečima u prvom kvartalu 2026. godine Srbija beleži rast BDP-a od tri odsto, dok je projektovani rast za Evropu ove godine svega 1,1 odsto. Naveo je i da država raspolaže sa preko 28 milijardi evra i 54 tone zlata u trezoru Narodne banke.

"Ovi 'baferi' i novac koji imamo na računu su ono što privlači i zadržava investitore u Srbiji u trenucima kada se svet suočava sa ogromnom neizvesnošću", objasnio je ministar. Mali je podsetio da Srbija i dalje privlači preko 60 odsto svih stranih direktnih investicija koje dolaze na Zapadni Balkan. On je naglasio i da je Srbija na Zapadnom Balkanu jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji koja ima investicioni kreditni rejting.

TANJUG/AMIR HAMZAGIĆ (STF)

„Investicioni kreditni rejting dobili smo pre tri godine i i dalje ga zadržavamo, što dovoljno govori o kredibilitetu naše ekonomije”, istakao je Mali. Ministar je naveo da država nastavlja sa realizacijom programa "Skok u budućnost" i pripremama za EXPO 2027, uz jasno definisanu mapu puta do 2030. i 2035. godine. "Nismo zaustavili nijednu investiciju. Transparentno smo predstavili razvojne planove i građanima i investitorima. Naš cilj je jasan - održavanje rasta uz punu makroekonomsku stabilnost", zaključio je Mali.

Mali je naveo i da Srbiju u narednoj godini očekuje snažan privredni rast od 4,5 odsto, podstaknut masovnim ulaganjima u okviru projekta Ekspo 2027 i povećanom domaćom potrošnjom. Prema njegovim rečima, efekti predstojeće specijalizovane izložbe Ekspo biće dalekosežni i direktno će se odraziti na turizam, hotelijerski sektor, uslužne delatnosti i građevinsku industriju. "Planiramo da uložimo 17,5 milijardi evra u infrastrukturu od auto-puteva i energetike do zdravstva, sporta i kulture. To nije samo ulaganje u objekte, već u ukupno bogatstvo Srbije i kvalitet života naših građana. Svi ovi projekti doprinose rastu BDP-a i stvaraju novu vrednost", rekao je Mali.

On je naglasio i da se rast Srbije temelji na povećanju izvoza, ali i snažnoj domaćoj potrošnji. "Naša strategija je jasna, a to je da plate, minimalna zarada i penzije rastu iznad nivoa inflacije. To je jedan od ključnih faktora rasta", rekao je Mali. On je dodao da su investicije u infrastrukturu učinile Srbiju izuzetno atraktivnom za strane direktne investicije, naglašavajući da kompanije koje dolaze u našu zemlju gotovo celokupnu svoju proizvodnju plasiraju u izvoz, što dodatno jača ekonomsku poziciju zemlje.

Prema njegovim rečima, tu politiku su potvrdili i MMF i najvažnije svetske rejting agencije i njihova verifikacija je, kako je istakao, najobjektivniji dokaz da Srbija vodi odgovornu i responzivnu ekonomsku politiku koja donosi konkretne rezultate. Predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski pohvalio je srpske ekonomske rezultate i ukazao je da, da bi rast ostao isti kao što je bio, potrebno prilagođavati politike. "Postaje još važnije fokusirati se na reforme u poslovnom sektoru. Sada je fokus na povećanju produktivnosti i investicija, da se podrže strane direktne investicije. Srbija ima veliki program javnih investicija, ali treba razmišljati kako da se to prati domaćim investicijama", rekao je Ratnovski.

FOTO TANJUG/STRONG MEDIA NETWORKS

On je naveo neke od oblasti u kojima su potrebne reforme, kao što je digitalizovanje sudstva radi veće transparentnosti i efikasnosti, zakonske regulative u oblasti rada. "Srbija danas ima jako dobre rezultate kod fleksibilnosti tržišta rada. Važno je za Srbiju da zadrži tu kompetetivnu prednost pri pristupanju EU", rekao je Ratnovski. Dodao je da važno raditi na polju obrazovanja, posebno vezano za veštačku inteligenciju, kao i da je dobro što Ministarstvo finansija olakšava carinsku proceduru. Izvršni direktor za eksterne poslove PPF grupe Jan Ružička je istakao da ceo region i Srbija imaju veliku ekonomksu šansu i ocenio je da se prvi put moglo videti da je "odliv mozgova", odnosno radnika iz regiona, stao.

Ocenio je da Ekspo 2027 može povećati investicije u kapitalne projekte u Srbiji, a govoreći o evrointegracijama Zapadnog Balkana, ocenio je da je malo verovatna brza integracija. Direktor OMR grupe i predsednik KK Partizan Ostoja Mijailović izjavio je da su danas politika i ekonomija usko povezane i da opstajanje neke političke opcije u bilo kojoj zemlji isključivo zavisi od ekonomske situacije. "Sa druge strane, opstanak jedne ekonomije isključivo zavisi od stabilne političke situacije i podrške politike", rekao je Mijailović i dodao da biznis u velikoj meri zavisi od stanja birokratije i menjanja zakonske regulative.

BONUS VIDEO:

Ostavite komentar