Ekonomija > Biznis

GDE INVESTIRATI NOVAC I ŠTA SE NAJVIŠE ISPLATI? Rekordni rast ulaganja u ovu stvar, a evo šta Srbija i dalje bira

Autor: Ana Avramović

09/12/2025 > 13:23

podeli vest:

GDE INVESTIRATI NOVAC I ŠTA SE NAJVIŠE ISPLATI? Rekordni rast ulaganja u ovu stvar, a evo šta Srbija i dalje bira
Foto: Shutterstock


Globalni investitori podigli su ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u poslednjem mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi predstavljaju investicione fondove kojima se trguje na berzi i čija je osnovna imovina fizičko zlato, što investitorima omogućava da ulažu u zlato bez direktnog posedovanja metala.

Prema podacima Svetskog saveta za zlato, rastuća cena zlata i snažni prilivi doveli su globalne ETF-ove na još jedan rekord, dok je obim trgovanja zlata dostigao prosečnih 561 milijardu dolara dnevno.

Srbija bira sigurniji put: fizičko zlato umesto ETF-ova

I dok svet obara rekorde u ulaganju u zlatne fondove, domaći investitori imaju drugačiji pristup. Prema rečima domaćih berzanskih analitičara, interesovanje za ETF-ove u Srbiji je i dalje skromno, jer većina građana preferira da kupi investiciono zlato fizički.

– Kupovina fizičkog zlata bliža je prosečnom domaćem ulagaču koji želi da ima opipljivu imovinu, a većina naših građana pre investira na ovaj način. To je delom posledica konzervativne orijentacije domaćih investitora, ali i činjenice da su kupci zlata često ljudi koji imaju izvesnu dozu skepticizma prema tradicionalnim finansijskim sistemima – objašnjava berzanski stručnjak Nenad Gujaničić i napominje da uprkos tome, domaći investitori imaju i mogućnost ulaganja u zlatne ETF-ove, kao i investitori u svetu.

Shutterstock

 

Gujaničić upozorava da, kao i kod svakog finansijskog proizvoda, postoje rizici.

– Kao i kod svakog finansijskog proizvoda, postoje i rizici. U ovom slučaju, to je prvenstveno rizik poslovanja kompanije koja upravlja fondom, zbog čega se preporučuje izbor ETF-ova sa velikom imovinom pod upravljanjem i dugom istorijom poslovanja – ističe Gujaničić, a kada je reč o kretanju cene zlata, podseća da je ovaj plemeniti metal od početka godine ojačao oko 56 odsto i time postao jedan od najatraktivnijih investicionih alternativa u 2025. godini.

– Zlato tradicionalno daje najbolje rezultate u periodima povišene neizvesnosti, inflacije i geopolitičkih tenzija i predstavlja jednu od najpouzdanijih dugoročnih zaštita portfelja od inflacije i tržišnih šokova – objašnjava i upozorava da je važno razumeti cikličnost tržišta i da ne treba donositi odluke isključivo u trenucima jakih skokova cene, jer kao i kod svake investicije, postoje faze u kojima cena može biti više ili niže atraktivna.

Dodaje da se ne sme investirati impulsivno:

– Zato je najvažnije da se kupovina zlata posmatra kao dugoročna strategija i kao zaštita portfelja, a ne kao kratkoročna špekulacija. Investitori koji tako pristupe zlatu dugoročno imaju stabilniji rezultat – objašnjava Gujaničić, piše „Politika“.

Stručnjaci: fizičko zlato najsigurnije, ETF-ovi za dinamičnije investitore

Da je zlato i dalje jedna od najpopularnijih opcija za sve koji se pitaju gde investirati novac, smatra i Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato&srebro”.

On navodi da fizičko zlato i dalje ostaje najbezbedniji izbor za investitore koji žele sigurnost, dok su digitalne platforme i ETF-ovi pogodniji za one koji su spremni na aktivnije praćenje tržišta.

Šta kaže Narodna banka Srbije o digitalnom zlatu?

U NBS objašnjavaju da u domaćoj regulativi ne postoji pojam „digitalnog zlata”. Ni Zakon o NBS, ni Zakon o digitalnoj imovini ne prepoznaju takvu kategoriju, pa platforme koje rade uz dozvolu NBS ne nude kupovinu niti čuvanje digitalnog zlata.

Regulisan je samo promet monetarnog zlata kojim upravlja NBS, dok ulaganja preko digitalnih platformi, tokena i neregulisanih proizvoda ostaju izvan nadzora.

Iz Centralne banke poručuju:

- Nezavisno od navedenog, napominjemo da je Narodna banka Srbije više puta do sada upozoravala građane Republike Srbije na rizike trgovanja visokorizičnim instrumentima preko pojedinih elektronskih platformi koje ne podležu regulatornim, kontrolnim niti nadzornim ovlašćenjima organa Republike Srbije.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar