Ekonomija > Banke

PAPRENA CENA PANIKE U MENJAČNICAMA: NBS za mesec dana prodala 865 miliona evra kako bi odbranila kurs dinara!

Autor: K1info

22/11/2026 > 23:56

podeli vest:

PAPRENA CENA PANIKE U MENJAČNICAMA: NBS za mesec dana prodala 865 miliona evra kako bi odbranila kurs dinara!
Foto: Shutterstock


Iako je dinar od početka godine oslabio za svega 0,3 odsto, jesenji talas pojačane tražnje za njim naterao je centralnu banku da aktivira pun arsenal mera, od od prodaje stotina miliona evra iz rezervi i prvog podizanja kamate posle dve godine, do novih pravila za menjačnice. To ne treba da čudi jer u Srbiji se poverenje u institucije i stabilnost prilika tradicionalno meri na dva mesta, biračkim mestima i ispred menjačnica.

Biračka mesta su zatvorena, a ovih dana, dok se zvanični srednji kurs drži na oko 117,63 dinara za evro, iza kulisa deviznog tržišta odvija se tiha, ali skupa operacija očuvanja finansijskog mira.

Jesenja devizna žeđ

Novembarski Izveštaj o inflaciji Narodne banke Srbije i prateće odluke Izvršnog odbora ,otkrivaju da je centralna banka morala snažno da pritisne kočnicu kako bi ugasila jesenju "deviznu žeđ" građana i privrede. To je urađeno iako je dinar od početka godine oslabio za samo 0,3 odsto, jer je jesenji talas pojačane tražnje za evropskom valutom naterao centralnu banku da aktivira već pomenute mere.

Naime, samo tokom oktobra, NBS je na međubankarskom deviznom tržištu neto prodala čak 865 miliona evra, što je 11 puta više nego u oktobru 2025. godine, kada je za te namene utrošeno 75 miliona evra.

Istovremeno, građani su u menjačnicama od 1. oktobra do 2. novembra kupili gotovo 99 miliona evra više nego što su prodali, dok je u pojedinim beogradskim menjačnicama prodajni kurs evropske valute privremeno dotakao 118,9, pa čak i 120 dinara, uz povremene zastoje u snabdevanju gotovinom.

Ovakva situacija konstatovana je i u novembarskom izveštaju NBS o inflaciji, koji je predstavljen 18. novembra.

- Na domaćem deviznom tržištu prisutni su deprecijacijski pritisci, koji su prvenstveno bili posledica rasta tražnje za devizama uvoznika energenata. Ti pritisci su dodatno intenzivirani tokom oktobra, na šta se odrazila i povećana tražnja fizičkih lica za devizama i efektivnim stranim novcem. Narodna banka Srbije je u oktobru neto prodala 865,0 miliona evra, čime je, posmatrano od početka godine, neto prodaja deviza iznosila 1.340,0 miliona evra - stoji u ovom dokumentu.

Zašto raste glad za evrom?

Logično pitanje koje se postavlja je odakle ovolika glad za evropskom valutom u trenutku kada makroekonomski pokazatelji ne ukazuju na krizu?

Odgovor, bar tako navode stručnjaci, leži u sudaru sezonskih ekonomskih faktora ali i domaće političke psihologije.

S jedne strane, jesen tradicionalno donosi pojačanu tražnju domaćih uvoznika, pre svega za energentima, u uslovima globalnih tenzija i rasta cena nafte. S druge strane, tržište deviza u Srbiji izuzetno je osetljivo na političke prilike.

U periodu postizborne političke tranzicije, pojačanih tenzija u javnom prostoru i senzacionalističkih glasina, koje su kulminirale nakon oduzimanja dozvole za rad jednoj domaćoj banci i spekulacija o stabilnosti pojedinih finansijskih institucija, proradio je stari refleks domaćih štediša, "za svaki slučaj, pretvori dinare u evre".

Predsednik Saveta guvernera NBS Ivan Nikolić ocenio je da su upravo neodmerene izjave u javnosti i iracionalno ponašanje dela građana, izazvali kratkoročni udar na menjačnice, naglasivši da se u realnoj ekonomiji ništa dramatično nije promenilo i da visoke devizne rezerve omogućavaju zemlji da bezbrižno prođe kroz period političke tranzicije.

- Građani tu ne treba da brinu jer su devizne rezerve i dalje impozantne i jako visoke, što je siguran garant da se kurs dinara neće bitnije menjati u narednim mesecima i da neće biti poremećaja jer je on odraz ekonomije - objasnio je Nikolić.

I pored ovih umirujućih tonova, psihološki pritisak i dalje postoji, a da ne bi ugrozio cenovnu stabilnost, Izvršni odbor NBS je 12. novembra povukao nekoliko konkretnih poteza. Jedan od njih je poskupljenje dinara kao brana od evra, odnosno prvi put u poslednje dve godine, referentna kamatna stopa povećana je za 25 baznih poena,na 6,00 odsto,uz podizanje stopa na depozitne olakšice na 4,75% i kreditne na 7,25%.

Iako je povod u novembarskom izveštaju obrazložen rizicima od prelivanja energetskog šoka na inflaciju, čija je projekcija za 2027. godinu podignuta na 4,9 odsto, ova mera ima i direktan devizni efekat. Više kamate čine dinarsku štednju i državne hartije privlačnijim, čime se smanjuje motivacija građana i investitora da beže u evro.

Pored toga, NBS je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti prekomerne dnevne oscilacije kursa. Uz bruto devizne rezerve od 29,2 milijarde evra na kraju oktobra, što pokriva 6,5 meseci uvoza i dvostruko premašuje međunarodne standarde adekvatnosti, centralna banka ima više nego dovoljno "municije” da apsorbuje svaki talas tražnje.

Ništa manje značajna mera odnosilča se i na menjačnice, kako bi se sprečila slika praznih blagajni koje podgrevaju paniku, NBS je do 15. januara 2027. godine produžila meru kojom se ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru omogućava rok od čak 60 dana za vraćanje efektivnog stranog novca banci.

Ta mera se primenjuje ako im je prodaja deviza građanima bila bar 10 odsto veća od otkupa. Time je menjačnicama omogućeno da brže obrću gotovinu i uredno snabdevaju građane, dok je pojačan nadzor nad bankarskim sektorom umirio štediše.

Koliko je ovogodišnja jesen bila izazovnija, najbolje pokazuje poređenje sa istim periodom lane. Dok je u oktobru 2025. godine Narodnoj banci bilo dovoljno da na tržištu proda svega 75 miliona evra kako bi umirila sezonsku tražnju i održala kurs na oko 117,2 dinara, ove godine je u istom mesecu morala da interveniše sa čak 865 miliona evra,više od jedanaest puta, kako bi zaustavila udar na 117,6 dinara.

Uprkos tome što je od početka godine na odbranu dinara potrošeno 1,34 milijarde evra, trezori centralne banke sa 29,16 milijardi evra i rekordnih 55,3 tone zlata, ostali su gotovo netaknuti, pa su devizne rezerve praktično na istom nivou kao pre godinu dana, kada su bili 29,36 milijardi.

Sve u svemu, u ekonomiji, kao i u politici, poverenje se teško gradi, a lako troši.

Novembarski paket mera pokazuje da NBS ima dovoljno "municije” da plati cenu deviznog mira, ali podseća i na staru istinu, da dok god građani političke tenzije leče kupovinom evra, stabilnost dinara ostaje najskuplja polisa osiguranja u zemlji, piše Blic.rs.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar