Priče > Društvo

ALARMANTNI PODACI! Srbija zauzima PRVO MESTO po broju UMRLIH od RAKA DOJKE: Šta je uzrok - genetika ili način života?

Jedan od ključnih koraka ka prevenciji i ranoj dijagnostici ovog oblika raka jeste samopregled dojke

Izvor: K1info

Autor: Kristina Jokić

15/04/2024 > 12:20

podeli vest:

ALARMANTNI PODACI! Srbija zauzima PRVO MESTO po broju UMRLIH od RAKA DOJKE: Šta je uzrok - genetika ili način života?
Foto: Shutterstock/K1 televizija


U današnjem društvu, tema kancera, posebno raka dojke, postala je sveprisutna i alarmantna. Broj obolelih od ove opake bolesti kontinuirano raste, a zabrinutost je dodatno pojačana činjenicom da se rak dojke sve češće dijagnostikuje kod mladih žena u dobi između 20 i 50 godina. 

Šta je uzrok? Genetika ili način života? U emisiji "Uranak" na televiziji K1, pitamo narodnu poslanicu u Skupštini Srbije Tatjanu Macuru i dr Mirjanu Branković Magić, genetičar i predsednica Udruženja Evropa Dona. 

Tatjana Macura, otkriva da je slučajnim samo pregledom napipala promenu na svojoj dojci, zbog koje je odmah otišla kod lekara. 

- Napipala sam promenu u pazušnoj jami dok sam intenzivno vežbala za sportske aktivnosti. U tom trenutku sam mislila da sam istegla ligamente ili da se nešto dogodilo sa mišićem, pošto sam radila vežbe za gornji deo tela. Međutim, kada sam otišla u Dom zdravlja, doktorka nije mogla da ustanovi na osnovu pregleda o čemu se radi i uputila me je na ultrazvučni pregled mekih tkiva. Taj pregled, osim pregleda pazušnih jama, obuhvatao je i pregled dojke. Ultrazvučnim pregledom je ustanovljeno da duboko u mojoj dojci postoji jedna promena koja me dalje upućuje na pregled mamografom i kod onkohirurga - rekla je ona i nastavila:

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 

- Nakon toga, na mamografiji je potvrđeno postojanje promene. Po klasifikaciji, ustanovljeno je da bih trebala da odem i na operaciju, jer ovu promenu nisu mogli da definišu o čemu se radi. Radiolog koji je radio ultrazvuk, kao i onaj koji je radio mamografiju, su predložili operaciju. Onkohirurškinja koja me je vodila je to potvrdila, a ja sam uradila još jednu dodatnu analizu koja se radi u određenim danima ciklusa, to je magnetna rezonanca, i ona je takođe dala potvrdu klasifikacije. Intervencija je usledila odmah posle toga. Imala sam puno sreće, doktorka koja je vodila moj slučaj imala je puno strpljenja - rekla je Tatjana Macura.

Kako je rekla, doktorka je potom objasnila zbog čega je morala kroz operativni deo.

- Doktorka mi je objasnila o čemu se radi, šta su njene pretpostavke, zbog čega moram da prođem kroz operativni deo, kao i da je ogromna verovatnoća da će se sve završiti pozitivno, ali da je neminovno da prođem kroz sve ovo, kao i da će pratiti moje stanje. Bez obzira kolika vas panika uhvati, kada je neko takav autoritet, i objasni vam sve faze, vi opet imate tu dozu sigurnosti da se nalazite u sigurnim rukama. Mojim pojavljivanjem u medijima i pričanjem na ovu temu, želim da apelujem na žene da odrade određene preglede - dodala je.

Svake godine se registruje oko 4,600 obolelih žena, a oko 1,600 ne uspe da se izbori sa ovom bolešću. 

- Osnovni problem, naš broj oboljevanja koju stalno ističemo, nije toliko alarmantan, koliko je alarmantan drugi podatak da smo mi izbili na prvo mesto po broju umrlih od karcinoma dojke, što ukazuje na to da se ipak većina obolelih kod nas javlja u poodmaklom stadijumu bolesti. Tu je kod nas veći problem, nego broj obolelih. Mi kao zemlja moramo da insistiramo na edukaciji javnosti, da pričamo koji su faktori rizika za nastanak karcinoma dojke. Koji su promenljivi faktori rizika na koje možemo uticati svojim određenim ponašanjem, jer postoje i nepromenljivi. To važi za većinu bolesti, ali je pokazano da je za postmenopauzni karcinom dojke, jako bitno održavanje telesne težine u normalnim granicama, fizička aktivnost i ishrana koja je prilagođena praktično onome što mi zovemo mediteranski tip ishrane. To su tri osnovna stuba koje svaka žena može da radi i tako da pomogne sebi, da smanji rizik od obolevanja. 

Foto: Youtube PrintScreen/K1 Televizija

 

Dr Mirjana Branković otkriva i da li ova brojka i statistika ide na bolje u poslednje vreme.

- Sa druge strane, mora da postoje redovne mamografije , ultrazvuk do 50. godine i mamografski skrining koji organizuje država za žene između 50. i 69. godine života. Žene na svake dve godine, bez ikakvih znakova da su nešto napipale, trebalo bi da se podvrgnu tome. Pregledi kojima se žene podvrgavaju, omogućavaju da se bolest otkrije u početnoj fazi, kada je izlečiva. Najčešće se mamografski može otkriti ono što ne može da napipa onkohirurg, ni ginekolog. Takve promene treba sanirati i pomoći ženama da ostanu zdrave.

Ultrazvučni pregledi:

- Oni se odnose na mlađu životnu dob, na žene koje imaju veliku gustinu žlezdanog tkiva, koje još uvek nisu u menopauzi.

Faktori rizika:

- Pozitivna porodična istorija može izazvati sumnju na nasledni oblik karcinoma dojke, koji se razlikuje od opšteg skrininga. Ovo zahteva drugačiji pristup. Važno je podići svest žena o ovom specifičnom obliku karcinoma. Žene treba da se informišu, procene svoju porodičnu i ličnu istoriju u smislu naslednih bolesti, i prijave se za odgovarajuća testiranja kako bi saznale da li nose genetičke predispozicije koje mogu promeniti njihov rizik. Rizik od razvoja raka dojke je visok, između 10 i 13 posto. Kod nosioca genetičke predispozicije taj se rizik uvećava pet puta. On je između 60 i 80 posto - zaključila je dr  Mirjana Branković Magić u emisiji "Uranak" na televiziji K1. 

 

Ostavite komentar