Pobili se Srbi i Englezi u Nemačkoj: Leteli stolovi, stolice i flaše, policija morala da reaguje!
Kakav haos
Sport![Pobili se Srbi i Englezi u Nemačkoj: Leteli stolovi, stolice i flaše, policija morala da reaguje!](/data/images/2024-04-05/86167_k1info-najnovija-vest-copy_f.jpg?t=1718550412)
Država nikada formalno nije uradila završni račun i obračun svih gubitaka, kako direktnih, tako i indirektnih ili indukovanih koji su i naj
podeli vest:
NATO bombardovanje pre 24 godine ostavilo je nemerljive ekonomske posledice na Srbiju, koje je teško precizno izračunati ako se uzmu u obzir i indirektna šteta, loš politički imidž Srbije u to vreme, kao i zaustavljeni i trajno izgubljeni potencijal za razvoj, rekli su za Tanjug ekonomisti povodom godišnjice početka agresije na našu zemlju.
Iako se procene štete bombardovanja, tokom 78 dana 1999. godine, kreću do 100 milijardi dolara, Ivan Nikolilć sa Ekonomskog instituta i autor časopisa MAT kaže da država nikada formalno nije uradila završni račun i obračun svih tih gubitaka, kako direktnih, tako i indirektnih ili indukovanih koji su i najizraženiji.
- Postojale su ad hok studije pojedinačnih instituta i NVO, kao popis uništene državne imovine od Građevinske direkcije 2006. godine. Prema tim procenama, direktni troškovi su se kretali od četirili ili pet milijardi (dolara), a sa indirektnim i indukovanim dostizali su 40 milijardi, prema proceni G17 2000. godine. Takođe, Ekonomski institut je u to vreme radio svoje analize sa većom štetom koja je išla 50 milijardi - rekao je Nikolić.
Istakao je da procena direktne štete i nije toliko bitna, koliko to da je NATO bombardovanje delovalo katastrofalno na ekonomiju Srbije.
- Medijska slika o Srbiji tih meseci uoči bombardovanja, koja i bila napravljena kako bi se opravdala NATO agresija, trajno su unazadili ekonomiju Srbije i predstavili je kao ekonomsku pariju u Evropi. Etiketirali nas najgore moguće u takvom ambijentu, tako da niko normalan nije pomišaljao na poslovanje sa nama - rekao je Nikolić.
Istakao je da treba uzeti u obzir i izgubljeni humani kapital, izgubljenu perpsektivu, kao i dugoročne posledice koje su predodredile sudbinu Srbije, a verovatno, ekonomski gledajući, i regiona.
- Ako posmatramo i šire, onda nema dileme da je čin bombardovanja i agresije trajno urušio i međunarodni poredak, međunarodne institucije i međunarodno pravo. I te posledice vidimo i do danas. Ako bismo ekonomski obračunavali sveobuhvatno ekonomske efekte, onda bismo i to morali da uzmemo u obzir. Na takav način posmatrano, verovatno bismo došli do ogromnih iznosa. Prema tome, dovoljno je reći da je ekonomska šteta bila izuzetna i gotovo nemerljiva - naveo je Nikolić.
Kaže da je trebalo da prođu decenije da bismo, sa postignutom političkom stabilnošću, ostvarili značajnije kontakte sa spoljnim okruženjem i predstavili Srbiju u svetlu koje zaslužuje i privučemo veće strane investicije.
Foto: Shutterstock
Kada je reč o direktnoj ekonomskoj šteti, kaže da je istorijski minimum industrijske proizvodnje zabeležen u maju 1999. godine, ne samo u odnosu na 1998, pošto je prosečna proizvodnja 1999. zbog bombardovanja bila niža za 25,6 odsto.
- U tom trenutku je nivo fizičkog obima industrijske proizvodnje bio niži za pet odsto i u odnosu na minimum koji je zabeležen u januaru 1994. u jeku hiperinflacije. U odnosu na januar 1989. kada je formalno krenula tranzicija, nivo iz maja 1999. je bio niži za 81,6 odsto, dakle tek negde 18 odsto proizvodnje s početka tranzicije je tada zabeleženo. To je zaista bilo katastrofično, to je bilo dno, i od tog trenutka Srbija se vratila vek unazad - naveo je Nikolić za Tanjug.
Kaže da smo, nakon postizanja Dejtonskog sporazuma, počeli da se oporavljamo, kao i da je tokom leta 1997. prodat Telekom i ta ušao, za to vreme i za nas, prilično veliki novac. Krenula je industrija da se opravlja, čak i 1998. uprkos negativnim tendencijama pred kraj godine, zbog loše atmosfere i zaoštravanja pred bombardovanje.
- Sve što je usledilo nakon toga, i političke promene i potpuno novoi ekonomski koncept i privatizacija, na neki način je bio ograničen tim nepovoljnim događajima koji su kulminirali 1999. godine - rekao je Nikolić.
Kaže da i sada za rat u Ukrajini postoje različite procene štete i da su Svetska banka i MMF dale procenu da direktna šteta iznosi više od 400 milijardi dolara.
Analitičar Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije, kaže da prvo treba imati u vidu da je pod uticajem sankcija od 1992. do 1995. godine privreda Srbije već značajno bila usporena, pa i umrtvljena.
- Mnoge kompanije su morale da optuštaju radnike, izgubile su i veliko unutrašnje tržište bivše Jugoslavije, a svakako i međunarodno. Onda je došlo do oporavka 1996, 1997. i 1998. godine, kada su bile relativno visoke stope rasta, u proseku oko pet procenata. I kada se desilo bombardovanje, imali smo nagli pad privredne aktivnosti, meren stopom BDP-a koja je bila minus 18 odsto, Ali, opet i ta stopa je bila uslovno rečeno niža, bio je manji pad nego što je bilo, na primer, 1992. i 1993. godine - rekao je Stanić Tanjugu.
Kaže da je srpska privreda već značano tada izgubila svoj potencijal, kao i da je tokom bombardovanja, pre svega, na meti bila infrastruktura i određeni industrijski kompleksi, od kojih mnogi već nisu ni radili svojim kapacitetom iz, na primer, 1989. godine.
- Ipak, direktna posledica bombardovanja je bila ta što je Srbija, na primer, ostala odsečena od svojih prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih i drugih resursa na teritoriji KiM. Zatim, što je počela da se smanjuje i saradnja, pre svega politička, između Beorgada i Podgorice, što je na kraju dovelo i do nezavisnosti Crne Gore. To je imalo duboke posledice, koje se na neki način osećaju i danas - rekao je Stanić.
Foto: Shutterstock
Napominje da je svakako bombardovanju prethodio veliki udar na privredu početkom 90-tih godina, što je, kako je rekao, "zacementiralo lošu deceniju za privredu Srbije".
Sagovornik Tanjuga je rekao da je veoma teško precizno proceniti koliko je iznosila šteta NATO bombardovanja, kako iz ekonomskih razloga, tako i političkih.
- Bila je procena oko 100 milijardi dolara, a onda su to posle određeni analitičari spuštali na 60 milijardi, ali u svakom slučaju šteta je bila ogromna ako se uzme u obzir i trajno izgubljeni potencijal - naveo je on.
Napominje da su devedesete godine, sa druge strane, bile značajne za svetsku privredu, pošto je to bio period brzog rasta, a posebno onih delova koji su bili van Zapada, kao što je istočna Evropa, koja je bila u tranziciji.
- Tokom devedesetih godina, samo prostor bivše Jugoslavije, (izuzimajući Sloveniju) i prostor bivšeg SSSR u Evropi, bili su u dubokoj recesiji, pa možemo reći i u depresiji, pošto je Srbija svakako bila u depresiji tokom 1992. i 1993. godine. Dakle, imamo jedan izgubljeni potencijal, koji je teško danas nadoknaditi - rekao je Stanić.
Dodaje da su tada mnogoljudne zemlje, kao što su Kina, Indija, Indonezija i druge, stupile na međunarodno tržište i ugrabile taj deo tržišta i pokazale na njemu svoju konkurentnost.
Kaže da Srbija i sada pokušava da stigne taj zaostatak.
Građevinska direkcija Srbije je objavila u martu 2006. bilans uništenih građevina tokom NATO bombardovanja.
Prema toj studiji, uništena su 54 objekta putne infrastrukture, od čega su 44 mosta, 18 objekta železničke infrastrukture od čega 17 mostova i 148 objekta visokogradnje, gde se ubrajaju stambeni i javni objekti.
Ova studija nije uzela u obzir privatne zgrade i kuće.
Prema nekim procenama, ukupan gubitak društvenog proizvoda je iznosio 40 odsto.
Na konferenciji za štampu 3. aprila 2001. godine, tadašnji predsednik SRJ Vojislav Koštunica je izjavio da ukupna šteta iznosi oko 300 milijardi dolara.
NATO je tada izvršio akt agresije, pogaženi su principi međunarodnog prava, a bezakonje je proglašeno zakonom, rekla je ona
23.03.2023
PolitikaNATO agresija počela je 24. marta 1999. godine i trajala je 78 dana
24.03.2023
SrbijaIstražni sudija u slučaju "Račak" Danica Marinković kaže da prava istina o ovom događaju tek sada izlazi na videlo i u svetu
14.01.2023
SrbijaNa mestu gde je pukom srećom sprečeno da padne krv 1999. danas je izgrađena crkva posvećena velikim svetiteljima
20.12.2022
SudbineProslava Bajrama traje četiri dana.
pre 4 sata
DruštvoVeliki broj građana već se nalazi u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, a interesovanje ne jenjava i u drugim gradovima širom Srbije
pre 5 sati
DruštvoOvaj praznik poznat je i kao Hadži bajram, jer u ovim danima blizu dva miliona muslimana ide na hodočašće u Meku i Medinu
pre 8 sati
DruštvoOdnosi sa državom Srbijom su sjajni, uvek su bili čvrsti, kazao je muftija
pre 18 sati
Društvo"Kurban bajram šerif mubarek olsun!", poručio je premijer
pre 19 sati
DruštvoNa temu novih cena kafe u maloprodaji oglasio se nedavno i resorni ministar Tomislav Momirović
pre 19 sati
BiznisU hotelima uglavnom borave strani gosti, dok domaći i dijaspora u većem broju počinju da dolaze u špicu sezone
pre 20 sati
BiznisPrivredni rast u evrozoni ove godine biće skroman
pre 21 sat
BiznisVatrogasci su saopštili da su požari izbili kao posledica upotrebe pirotehničkih sredstava
pre 36 minuta
RegionVeštak psihijatar je dao mišljenje da postoji ozbiljna opasnost da će osumnjičeni boravkom na slobodi učiniti novo krivično delo
pre 1 sat
HronikaNeki učesnici događaja, kao što su potpredsednica SAD Kamala Haris i nemački kancelar Olaf Šolc, otišli su ranije
pre 1 sat
SvetNaše područje biće pod uticajem vrele vazdušne mase sa severa Afrike
pre 1 sat
SrbijaKako prenosi izveštač američke agencije, mnogi koji su krenuli danas na završni obred hadžiluka, pogotovu stariji ljudi, kolabirali su
pre 2 sata
SvetU opštini Medijana u Nišu danas se ponavlja glasanje na lokalnim izborima na biračkim mestima 14 i 16
pre 2 sata
PolitikaPredsednik Srbije je sa Edvardom Fergusonom razgovarao o svim važnim pitanjima za Srbiju i UK
pre 3 sata
SrbijaIncident se dogodio pred današnju utakmicu Holandije i Poljske
pre 3 sata
SvetKako prenosi izveštač američke agencije, mnogi koji su krenuli danas na završni obred hadžiluka, pogotovu stariji ljudi, kolabirali su
pre 2 sata
SvetVeliki je broj navijača Albanije na ulicama Nemačke, do te mere da se u jednom trenutku procenilo da će imati čak 50.000 navijača
pre 6 sati
SrbijaOn sе nеdavno takmičio na Svеtskom kupu u katеgoriji KL3 i u finalu na 200 mеtara zauzеo jе šеsto mеsto
pre 2 sata
Ostali sportoviNajviše para ode za suncobran i ležaljke, kažu turisti
15.06.2024
ČuvarkućaOn je izneo svoje mišljenje i o tome ko će biti pobednik prvenstva
pre 5 sati
FudbalSledeći koncert u okviru turneje “Lav” je u Zagrebu 21.juna
pre 7 sati
Celebrity
Ostavite komentar