Priče > Društvo

Klinci već sa 10 GODINA znaju šta je "iz keca u dvojku": Zbog Mundijala u Kataru sve više KOCKARA

Nemamo svest o tome da je kockanje bolest

Izvor: K1info

30/11/2022 > 18:14

podeli vest:

Klinci već sa 10 GODINA znaju šta je "iz keca u dvojku": Zbog Mundijala u Kataru sve više KOCKARA
Foto: Unsplash.com


Svaki treći učenik novac od užine potroši u kladionici, a više od polovine učenika je prvo iskustvo sa igrama na sreću imalo već između desete i četrnaeste godine.  

Stručnjaci navode i da će skočiti broj zavisnika zbog Svetskog prvenstva u Kataru koje je u toku, odnosno, ljudi koji će tražiti pomoć.

Ovo pokazuju istraživanja Centra "Život nije igra", a kako doskočiti ovom nacionalnom problemu odgovor su u emisiji "Uranak" na K1 televiziji dali prof. dr Aleksandra Dickov, načelnica Odeljenja za bolesti zavisnosti Klinike za psihijatriju KC Vojvodine, dr Olivera Sbutega Filipović, psihijatar iz Specijalne bolnice za lečenje bolesti zavisnosti i Jelena Manojlović, direktorka SOS centra i psihoterapeut. 

 - Moramo da kažemo da od ove bolesti niko nije pošteđen. Najčešća bolest kod adolescenata je kladionica i to je ono od čega počinju. Uvek postoji više razloga zašto se bolest razvija. Jedan od činilaca jeste dostupnost. Mladi se danas od najranijeg doba susreću sa kladionicama i kockarnicama, kojih ima gotovo na svakom koraku. Ta situacija ne stvara doživljaj da je tako nešto opasno. Dete kada vidi svetleći objekat ima svest da je to nešto zabavno, a na medijima su non-stop reklame. Ako roditelji ne utiču na dete po tom pitanju, ono misli da je to nešto što je vrlo socijalno prihvatljivo - ispričala je Sbutega.

Foto: Tanjug/AP/Natacha Pisarenko/K1info

 

Ona je ispričala da mnogobrojne javne ličnosti i ličnosti iz sveta sporta takođe afirmativno govore o kockarnicama i kladionicama.

- Tu se stvara svest kod deteta da to uopšte nije opasno i da je takva vrsta zabave vrlo prihvatljiva. Zakoni su jedno, a ono što mi viđamo u kliničkoj praksi je nešto drugo - objasnila je ona. 

Žene perfidnije kockaju

Jelena Manojlović upozorava da se u javnosti stekao utisak da je danas kockanje apsolutno socijalno prihvatljivo. 

- Žene duže kockaju, perfidnije kockaju i mnogo teže se odlučuju za lečenje. Kao kod svih bolesti zasvisnosti, žena će mnogo teže da prizna da ima problem jer je društveno neprihvatljivo da žena bude zavisnik od bilo čega i duže krije svoje patologije. Sada imamo primer što je neizvesnije Svetsko prvenstvo ima mnogo više kockara i "jačih" igara - rekla je ona.

Aleksandra Dickov kaže da sve počinje od finansijskog faktora i da se uprkos problemu ljudi ne javljaju da traži pomoć.

- Kada je konkretno reč o Vojvodini, odnosno Klinici za bolesti zavisnosti, to je još uvek neko područje gde ljudi sebi laskaju da nisu zavisnici i da oni svakog momenta mogu da prekinu. Taj doživljaj moći sa nekom zavišnoću je često ono što stvara problem. Ima malo osoba koje dolaze i prepoznaju svoj problem, u smislu da ne mogu da se zaustave, da zanemaruju druge obaveze… Razlog zašto nam se osobe najčešće javljaju je finansijski faktor. Po ko zna koji put dobijamo podatke da porodica bez obzira na to koliko je star član reaguju tek onda kada primete da finansijski nešto nije u redu - kaže Dickov. 

Ona dodaje da mladi u kladionice odlaze u svako doba dana, a sada su im dostupne i mnoge aplikacije. Kako priča napreduje tako deca počnu da izostaju sa časova i počinje da fali novac, to su prvi apeli.

- Tu roditelji opet prave grešku tako što kreću sami da rešavaju problem. Žele da pomognu deci i prave dogovore za koje uopšte ne znaju koliko su beskorisni. Tek kada drugi-treći put primete da je ozbiljan problem u pitanju, odnosno da ne kažem novac, onda se javljaju za pomoć - kaže doktorka Dickov.

Foto: Pixabay.com

 
Svi lažu o visini duga

Jelena Manojlović, direktorka SOS centra, kaže da je prilikom kreiranja programa odvikavanja neophodno koristiti poligrafska testiranja. 

- Za 16 godina postojanja SOS centra sve više i više ljudi traži pomoć. Ove godine, do danas smo imali 47 pacijenata. Od njih 47, njih 32 je bilo uzrasta od 21. do 25 godina. Proces odvikavanja je individualni i zavisi od procene na prvim konsutacijama sa klijentom i njegovom porodicom, jer mu je neophodna porodična podrška u celom procesu odvikavanja. Potrebno je utvrditi stepen patologije i profil samog zavisnika. Na osnovu toga se kreira program koji je adekvatan za njega - dodaje Manojlović. 

Foto: YouTube screenshot

Jelena Manojlović

Ona objašnjava da je jedan od uslova koji je bitan za svakog od  klijenata da bi ušli u program odvikavanja, korišćenje poligrafskog testiranja.

- Ona su obavezna jer su kockari poznati po tome da su u akutnoj fazi svoje bolesti lažu, manipulišu, kradu. Da bi se tačan iznos dugova saznao, koristimo poligrafska testiranja, jer su oni generalno najveći okidač za vraćanje u kocku - rekla je Manojlović u emisiji “Uranak” na K1 televiziji.

Prof. dr Aleksandra Dickov upozorava da nam je svest o bolestima zavisnosti na veoma niskom nivou.

- Izazovi postoje, a zakoni su u redu, ali negde se ne primenjuju. Potrebno je da se stvori jedna društvena svest. To ne bi bilo tako da mi zaista imamo dobro razrađene sisteme edukacije i obrazovanja. Da bi neko imao želju da nešto promeni mora imati jako dobru informaciju. Pored te informacije mora da ima alternativu da se ne kocka i odlazi u kladionicu. U tom uzrastu im je potrebno uzbuđenje, posebno u uzrastu adolescencije, onda će osoba sklona kocki moći da bira i da odabere nešto što će biti bolje. Vršnjačko nasilje je neka druga tema i to je odraz trenutnog društvenog trenutka - kaže Dickov. 

Foto: YouTube screenshot

Aleksandra Dickov

Ona dodaje da što se konkretno tiče zavisnosti, naša svest  je generalno jako niska.

- Vi još imate među profesionalcima raspravu da li je zavisnost od alkohola bolest, da li je zavisnost od droga bolest ili bezobrazluk ili da li je kockanje bolest. Za mlade ne postoji alternativa na koji način bi oni provodili vreme. Alternativa bi trebalo da budu neke društvene aktivnosti ili sportske aktivnosti koje bi bile daleko pristupačnije i jeftinije, gde bi mladi dobijali neku svoju satisfakciju - rekla je načelnica Odeljenja za bolesti zavisnosti Klinike za psihijatriju KC Vojvodine.

Igra ili zavisnost?

Sbutega je objasnila kada igra prelazi u zavisnost. 

- Potrebno je da reagujemo dok se zavisnost ne razvije. Zavisnost možemo definisati tako da kockar nastavlja da igra iako vidi štetne posledice u svim domenima funkcionisanja. Ličnom, porodičnom, socijalnom… gubi kontrolu nad sopstvenim ponašanjem. Ono što je važno kao i za svaku drugu bolest je da je što pre otkrijemo i što je pre rešavamo, jer će time i posledice biti manje. Jako je važno da shvate kada vide da više vremena provode nego što su planirali provode u kockanju, kada „povremeno“ preraste u „često“, kada vide da troše više novca nego ranije… To su ključni znaci kada bi trebalo da se jave jer su onda naše terapijske mogućnosti veće. Vrlo je važno kada vidimo da neko ima problem da imamo razumevanja i kapacitet da ih čujemo i samim tim ne osuđujemo i pomognemo - rekla je Sbutega u emisiji “Uranak” na K1 televiziji.

Foto: YouTube screenshot

Olivera Sbutega
Kampanja 

Dr Olivera Sbutega Filipović, psihijatar iz Specijalne bolnice za lečenje bolesti zavisnosti, kaže da bi protiv kockanja trebalo voditi neprekidnu kampanju.
 
- Kocka je iluzija da će se ostvariti finansijska dobit u današnje vreme. Postoji razlog zašto je zabranjeno reklamiranje duvanskih proizvoda i zašto je ograničeno reklamiranje alkoholnih proizvoda. Nadam se da će doći dan kada će biti zabranjeno ili limitirano reklamiranje kockarnica i kladionica. Ovo treba sistemski da rešavamo. Porodica je pre svega ključ i od nje sve potiče, zatim obrazovni sistem, zdravstveni sistem, mediji  - rekla je doktorka. 

 

Ostavite komentar