Priče > Društvo

Da li znate ŠTA UDIŠEMO? Zbog ZAGAĐENOG VAZDUHA živimo 4 do 5 GODINA KRAĆE

U Srbiji prevremno umre 12.000 ljudi godišnje i najgori smo u Evropi po tom parametru, ocenjuju stručnjaci

Izvor: K1info

01/11/2022 > 18:19

podeli vest:

Da li znate ŠTA UDIŠEMO? Zbog ZAGAĐENOG VAZDUHA živimo 4 do 5 GODINA KRAĆE
Foto: Pexels.com


Vazduh u Srbiji je loš, a dugogodišnje izlaganje ovakvoj vrsti zagađenja daje sumorne rezultate, odnosno, da je kod nas prosečan životni vek za četiri do pet godina kraći nego u zemljama Evropske unije.

Beograd je u ponedeljak bio jedan od tri najzagađenija grada na svetu, a šta je uzrok zagađenja i koliko nam je zdravlje ugroženo zbog toga u emisiji "Uranak“ na televiziji K1 odgovorili su prof. dr Svetlana Stanišić, prof. dr Vladimir Đurđević i dr Andreja Šoštarić. 

Dr Vladimir Đurđević objasnio je da je najveći problem to što se već veoma dugo ne bavimo slučajem zagađenog vazduha. 

- Prošle godine je završen dokument koji se zove Program kvaliteta vazduha u Republici Srbiji do 2034. godine. Taj dokument je izrađen za Ministarstvo životne sredine i u njemu postoje sve informacije o zagađenju vazduha i pokazuju da u Srbiji prevremno umre 12.000 ljudi godišnje i ako bismo stavili na sve naše termoelektrane i velike fabrike filtere, istog trenutka bismo taj broj smanjili za 3.000. Najrelevantniji broj o kojem bi trebalo da govorimo je ta prerana smrt u Srbiji. Najgori smo u Evropi po tom parametru. Prema podacima Agencije za životnu sredinu Evropske unije, u Srbiji prerano zbog zagađenja vazduha umre 15.000 ljudi godišnje. Radi se o velikom broju i ti brojevi nam pokazuju koliko je zagađen vazduh, to je najdirektniji merač. Nije bitno da li je u pitanju jedan ili drugi sajt koji pruža podatke o zagađenju. Podaci se razlikuju jer naše institucije imaju labavije kriterijume nego strane institucije. Posebno su ugrožene osobe koje pate od kardiovaskularnih problema, deca... a naše institucije se igraju sa tim izrazima „prihvatljivo“. Kada pogledate za koga je prihvatljivo, vidite da je samo za zdrave prihvatljivo - kazao je dr Đurđević u "Uranku“. 

Beograd je nepovoljan zato što ne postoji grad u Evropi koji ima termoelektrane od 3.000 megavata u okruženju od 50 kilometara. 

- To je nepovoljnost i ne postoji grad u Evropi koji uz te tri termoelektrane ima i "Sartid" u Smederevu. To su ogromni zagađivači. Iz tog dokumenta se vidi da je pola-pola, nisu krivi samo ljudi sa individualnim ložištima i automobili, već i veliki zagađivači i toplane. Imamo mnogo toplana koje koriste mazut koji se više ne koristi nigde. Da uđete svakom u kuću i da mu zamenite šporet to je teško i trajalo bi 20 godina. Mi ne možemo da čekamo. Jedina moja zamerka na taj dokument je što stoji da sve možemo da unapredimo za sedam godina, a ja mislim da možemo za pet, ako to želimo. Imamo para, problem je na šta ćemo da ih potrošimo. Nismo mi baš toliko siromšani da ne možemo da izdvojimo milijardu evra da popravimo kvalitet vazduha u narednih pet godina. Između ostalog, u dokumentu su navedeni i izvori finansiranja: međunarodni fondovi, Evropska banka, Evropska investiciona banka... Sve je razrađeno, ali taj dokument nije još usvojen - objasnio je Đurđević. 

Foto: K1/Printscreen

 

Problem je u tome što, kako je kazao Đurđević, navedeni dokument ne obavezuje samo Ministarstvo životne sredine već i druga ministarstva koja su "važnija".

- To su Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike. Ona treba dobro da zasuču rukave da bi se taj program implementirao. Ekologija jeste politika, jer sve ovo o čemu govorimo je javna politika. Mi bi trebalo da biramo da li da novac potrošimo na svež vazduh ili na nešto drugo. Zagađenje će narednih dana biti manje - kreće vetar i pašće kiša verovatno za koji dan, tako da će to verovatno da doprinese. Taj sloj u kome se sakuplja zagađenje će se podići. Visina tog sloja, ako nema vetra i sunca, može da bude nekoliko stotina metara, ali kada se meša vazduh sa vetrom, zagađenje se raširi na kilometar, kilometar i po, podiže se „plafon“ i lakše se diše. Treba da volimo Košavu, da tada luftiramo domove i šetamo pored Dunava - objasnio je on. 

Živimo u riziku 

On je dodao da je svestan da živi u riziku zbog zagađenog vazduha i da će zbog toga verovatno da živi kraće nego da živi na nekom drugom mestu u Evropi.

- Moramo da se pomirimo sa tim. Mi u proseku živimo četiri do pet godina kraće nego ljudi u Zapadnoj Evropi. Ja kao naučnik prihvatam tu činjenicu, jer razumem brojeve. To jeste neprijatna činjenica, ali moramo da se pomirimo sa tim. Kada ste izloženi ovako velikim koncentracijama u pojedinim delovima godine, neke od PM čestica koje akumulirate ostanu zauvek u vama. Kada uđu u organizam ostaju tu zauvek. U Južnoj Koreji su ljudima u mozgu našli PM čestice koje su posledice zagađenja. 
Oni koji dolaze, mlađi, zašto da žive kraće? Možemo da uradimo nešto u narednih pet godina. Moramo da izvršimo pritisak na ljude koji donose važne odluke da prepoznaju ovo kao prioritet. Ovo je jedan od najboljih programa koji je urađen
– naglasio je klimatolog danas na K1 televiziji. 

Foto: K1/Printscreen

 

Doktor Andreja Šoštarića iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, kaže da se svakog oktobra događa ista situacija sa zagađenjem vazduha jer počinje zima. 

- Imamo hladne noći i tople dane, a aktiviraju se i individualna ložišta. U sprezi sa takvim klimatskim uslovima dolazi do toga da su nam uslovi pogodni da se zagađujuće materije koje se emituju u individualnim ložištima, i iz saobraćaja, zadržavaju u nižim slojevima atmosfere i onda dolazi do pojave zagađenja. Elektrane u Beogradu su gasifikovane i emisija zagađujućih materija je veoma mala. Najveći problem su individualna ložišta jer se koriste čvrsta goriva koja mogu biti lošeg kvaliteta. To su ili vlažna drva ili ugalj niske kalorijske vrednosti koji usled nepotpunog sagorevanja i loših peći dovode do velikih emisija zagađujućih materija - objasnio je dr Šoštarić. 

On je ukazao i na to da su naslovi u medijima da je Beograd gori od Delhija - nerelevantni. 

Nije tačno da je u Beogradu zagađeniji vazduh nego u Delhiju. Kvalitet vazduha u gradovima širom sveta se poredi na osnovu godišnjih koncentracija srednjih vrednosti. Može u nekom trenutku da emisija štetnih gasova bude slična kao u Delhiju, ali svakako kada pogledate izveštaj tih sajtova, vidi se da Beograd nije tako zagađen, nije u vrhu. Prosek je jedini relevantan. Važno je da se informišete na sajtovima koji imaju podatke iz akreditovanih laboratorija. Gradski zavod za javno zdravlje za teritoriju Beograda ima 25 mernih stanica, imamo svoju internet stranicu beoeko.com gde se svakog sata ažuriraju podaci i iz velikog broja podataka se izvlače informacije o tome kakav je kvalitet vazduha. Važno je da građani imaju informaciju o tome i da prilagode svoje ponašanje kako bi preventivno delovali na zdravlje - objasnio je dr Šoštarić.

Indeks kvaliteta vazduha

Šoštarić je na televiziji K1 objasnio da se brojevi koje vidimo u stranim aplikacijama odnose na indeks kvaliteta vazduha. 

- Na primer, broj 151 je samo numerički izraženi indeks kvaliteta vazduha koji mi izražavamo opisno: odličan, dobar, prihvatljiv, zagađen i jako zagađen. Indeks kvaliteta vazduha za koji smo se mi opredelili je jako dobar i precizan, od 1953. radimo te analize i imamo mnogo iskustva. Sam indeks kvaliteta vazduha objavljujemo na našoj stranici gotovo 15 godina. To nije bilo toliko aktuelno ranije. Shvatili smo koji je najbolji način da sve obračunamo. Trenutna vrednost je 11 puta veća nego srednja godišnja prosečna vrednost. Takva situacija nije česta. Kada bismo uzeli godišnju vrednost, uprkos tome što svakako dolazi do epizodnih zagađenja, stanje nije tako strašno kako se predstavlja. Kvalitet vazduha se menja iz sata u sat. Mi na 25 mernih mesta u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine grada Beograda sprovodimo ispitivanje kvaliteta vazduha i šaljemo građanima informacije. Strane aplikacije na drugačiji način obračunavaju indeks kvaliteta vazduha. Drugačije, zapravo, kreiraju informaciju - dodaje on. 

Važna je medijska pažnja

Šoštarić je u "Uranku“ kazao da je zagađenje vazduha prisutno i da treba da se prati. 

- Važno je što dobijamo medijsku pažnju koju ranije nismo dobijali i imamo priliku da građane upoznamo sa našom mrežom mernih stanica i pozovemo ih da se informišu. Informišite se kada je vazduh dobar za provetravanje. Najčešće od 11 do 17 časova bude dobar vazduh. Kako pada mrak, zađe sunce i aktiviraju se individualna ložišta, ljudi se vraćaju sa posla, aktivira se saobraćajni špic i tada je vazduh zagađeniji. U planu je još pet mernih stanica u 2023. godini. Svaka opština u Beogradu ima bar po jednu mernu stanicu. Kvalitet vazduha stalno varira i ne možemo reći koja opština ima najbolji vazduh - kazao je dr Andrej Šoštarić.  

 

 

 

Razloga za zagađenje je nekoliko

Profesor fizičke hemije dr Svetlana Stanišić, objasnila je da za zagađen vazduh u Beogradu ima nekoliko razloga i da je u poslednjih 15 godina u Beogradu dupliran broj vozila.

- Nemamo metro, uvoze se polovna vozila. Kada zastanete vidite da vozila ostavljaju za sobom ulicu u gareži i dimu. Ovo je grad koji nije planiran za ovoliki broj stanovnika. Velika je gustina naseljenosti, zgrade se grade tako da se prekida ventilacija vazduha. Visoke zgrade se grade i sprečavaju disperziju zagađenih materija. Najveći problem za nas je upotreba čvrstih goriva, pre svega uglja, a kod nas se u Kolubari vadi lignit koji je najmanje kvalitetan ugalj na svetu. Poređenja radi, crni kvalitetan ugalj ima 85 odsto ugljenika, a ovaj naš ima između 25 i i 35 odsto. U Kolubari kada bi uključili filtere za prečišćavanje vazduha pitanje je da li bi više struje proizveli ili potrošili. Još kada se koristi jalovina, kada se meša sa blatom, taj lignit je tek malo bolji od blata – objasnila je profesorka na televiziji K1. 

Foto: K1/Printscreen

 

Stanišić je objasnila i to da imamo od 250.000 do 300.000 individualnih ložišta u kojima ljudi pale patike, gumu, plastiku, ambalažu... i ne čiste dimnjake, te da i to uzorkuje veliko zagađenje, te da su PM čestice odgovorne za razboljevanje i hronične bolesti. 

- I drugi gradovi u Srbiji imaju problem goriva. Ugalj je kroz istoriju poznat po tome da je davao velika zagađenja i veliku smrtnost. Počevši od primera iz Londona pre 70 godina, pa Irske, Kine... Nemamo sredstava da pređemo na druga goriva. S druge strane magla je bezopasna,  to je vodena para i to je u redu. Istina, ona pomaže rastvaranje kiselih oksida i kada se udišu to iritira i može da pokrene napad astme. PM čestice, kada ih udišemo, prelaze u cirkulaciju, u krvotok, i utiču na kardiovaskularni sistem. Obično ljudi spominju respiratorne probleme, ali u stvari kardiovaskularni sistem je prvi ugrožen. Srčani i moždani udari imaju veze sa dugoročnom izloženošću zagađenom vazduhu - kazala je dr Stanišić u „Uranku“.

Ona je objasnila i da problemi sa nerođenim bebama posledica su izloženosti teškim metalima koji se nalaze u tim PM česticama.

- Imamo i malignitete, jer su neki od tih metala kancerogeni. Nadalje, alergije. Ljudi u četrdesetim sada prvi put iskuse alergiju zato što se ošteti respiratorni epitel i dolazi do ulaska tih alergena u krvotok što ne bi smelo da se desi, i to ima veze sa zagađenjem. Nisam zadovoljna što živim u ovakvom okruženju zato što sam svesna rizika i to dovodi do razboljevanja. Ne odgovara ni državnim organima jer se lečenje plaća. To su hronične bolesti koje se razvijaju - objasnila je doktorka. 

 

 

 

 

 

Ostavite komentar