Priče > Biznis

Iz BUDŽETSKE REZERVE u 2021. POTROŠENE 22 milijarde dinara VIŠE nego što je OBJAVLJENO

Fiskalni savet sugeriše da bi Završni račun trebalo da sadrži informacije o izvorima naplate pobrojanih prihoda

Izvor: K1info/Tanjug

04/12/2022 > 16:00

podeli vest:

Iz BUDŽETSKE REZERVE u 2021. POTROŠENE 22 milijarde dinara VIŠE nego što je OBJAVLJENO
Foto: Pexels.com


Predlog završnog računa za 2021. pokazuje da je preko tekuće budžetske rezerve u 2021. potrošeno 22 milijarde dinara (190 miliona evra) više nego što je objavljeno u Službenim glasnicima, objavio je Fiskalni savet u dokumentu "Ocena završnog računa za 2021. godinu".

Kako je navedeno, u završnom računu može se videti da je preko tekuće rezerve potrošeno 190 miliona evra (22 milijarde dinara), a izveštaj o trošenju ovog novca nije objavljen u realnom vremenu zato što su ti dokumenti označeni kao „poverljivi“ i „strogo poverljivi“.

Dodaje Fiskalni savet da je posebno zanimljivo to što je od ukupnog trošenja svega 750 miliona dinara (tri odsto) preneto na razdeo BIA, dok je ostatak usmeren na korisnike van bezbednosnog sektora za šta je teško pronaći racionalno objašnjenje.

Navode da se završni račun predlaže sa određenim zakašnjenjem, a pohvalno je što se u uslovima energetske krize, baš kao i tokom produžene pandemije iz 2021., nije odustalo od prakse da se završni račun za prethodnu godinu priprema i predlaže istovremeno sa budžetom za narednu.

Srbija je u 2021. godini ostvarila deficit od 4,5 odsto BDP-a, navodi se u dokumentu, a pošto su u završnom računu objedinjeni svi prihodi i rashodi koje su tokom godine ostvarili direktni i indirektni budžetski korisnici, iskazan je ukupan deficit Srbije od skoro 284 milijarde dinara (4,5 odsto BDP-a).

Ova informacija je, navode, već bila poznata, pošto je gotovo identičan deficit (286 milijardi dinara) bio iskazan u mesečnim izveštajima o realizaciji koje u realnom vremenu objavljuje Ministarstvo finansija, a novost koju donosi završni račun je to da je pomenuti deficit ostvaren na višem nivou prihoda i rashoda u odnosu na onaj koji je prikazan u izveštajima Ministarstva, za skoro 55 milijardi dinara.

Foto: Tanjug/Sava Radovanović

 

Ova razlika (55 milijardi većih prihoda i u istom iznosu većih rashoda), kako navode, potiče od vanbudžetskih prihoda i iz njih finansiranih rashoda koje realizuju pojedini indirektni korisnici (škole, fakulteti i dr), a čija se realizacija ne prati na mesečnom nivou. Prihodi i rashodi korisnika koji nisu uključeni u redovno izvršenje budžeta rastu i u 2021. su iznosili 54,8 milijardi dinara (0,9 odsto BDP).

Iz Predloga završnog računa za 2021. vidi da su indirektni korisnici budžeta ostvarili vanbudžetske prihode od gotovo 55 milijardi dinara (52,5 milijardi od prodaje dobara i usluga i transfera drugih nivoa vlasti i 2,6 milijardi od donacija), a da su to s druge strane potrošili prevashodno na robu i usluge (26,6 milijardi), plate (21,9 milijardi), i manjim delom na kapitalne investicije (4,7 milijardi).

U dokumentu se dalje navodi da obrazloženje odstupanja realizacije u odnosu na plan, nema nikakvu informacionu niti analitičku vrednost.

Ocenjuju u Fiskalnom savetu da drugu godinu zaredom budžetske pozajmice probijaju plan, a da to nije adekvatno obrađeno u završnom računu, te da bi ovu praksu trebalo hitno promeniti.

Budžetske pozajmice su u 2021. godini, kako navode, dostigle rekordno visokih 49 milijardi dinara i bile su preko 2,5 veće nego što je bilo predviđeno rebalansom, iako je on pravljen svega par meseci pre kraja kalendarske godine.

Pomenuto odstupanje, kako su naveli, premda ogromno u apsolutnom i relativnom iznosu, u završnom računu gotovo da uopšte nije obrađeno, a dodatni je nedostatak to što završni račun ne pruža ni kompletan uvid u strukturu ovih izdataka, kojim preduzećima i pod kojim uslovima su krediti odobreni, da li se i kada očekuje vraćanje sredstava u budžet i dr.

Foto: Pixabay.com

 

Dalje ocenjuju da podaci o subvencijama za privlačenje investicija ni u najnovijem Završnom računu nisu detaljno obrazloženi.

Subvencije privatnim preduzećima za ulaganja od posebnog značaja u 2021. godini iznosila su približno 16,5 milijardi dinara, čime je, kako navode, premašen i poslednji plan iz oktobarskog rebalansa koji je sastavljan svega nekoliko meseci pre kraja godine.

Fiskalni savet sugeriše da bi, u cilju unapređenja budžetskog procesa i njegove transparentnosti, redovni mesečni izveštaji i Završni račun trebalo da sadrže informacije o izvorima naplate pobrojanih prihoda.

 

 

 

Ostavite komentar